Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, što zbog loših životnih navika, što zbog produljenja životnog vijeka, pretpostavlja se da će do 2040. godine moždani udar biti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Tome u prilog govore podaci da moždani udar preživi tek polovica pacijenata. Naime, trećina oboljelih umre, trećina se oporavi, a trećina ima neku veću ili manju invalidnost. Sve o tome doznajte u novom broju Doktora u kući, koji izlazi u četvrtak.
Potencijalna opasnost
Liječnici upozoravaju da je, primjerice, u slučaju moždanog udara vrlo važno što prije doći do liječnika koji će u kratkom vremenu poduzeti sve potrebno u liječenju kako bi pacijent preživio i pretrpio što manju štetu.
Također je izuzetno važno na vrijeme otkriti bolesti koje predstavljaju rizik za moždani udar, što nisu samo visoki krvni tlak ili dijabetes. Primjerice, problem mogu biti slabo prohodne krvne žile vrata ili mozga u kojima plak razne etiologije predstavlja tempiranu bombu za pacijenta, premda bi kod dijela oboljelih pravovremeno prepoznavanje simptoma i ranija intervencija mogla spriječiti ono najteže.
Među dijagnostičkim metodama koje mogu otkriti potencijalnu opasnost, odnosno suženja krvnih žila, ističe se ultrazvučna dijagnostika (neurosonologija) koja može biti dio prevencije moždanih udara. Koliko je to važno, upozorava prof. dr. Branko Malojčić iz KBC-a Zagreb.
Naime, osim ovih “glasnih” moždanih udara koji odmah pokazuju simptome pa se i primjereno pokušavaju riješiti, postoje i tzv. tihi moždani udari koji se sve češće povezuju s demencijama, odnosno smatra se da bi te začepljene krvne žile, primjerice vrata, mogle utjecati na progresiju kognitivne nesposobnosti.
Kao indikator da “nešto treba učiniti” može poslužiti mjerenje krvnog tlaka, ali na obje ruke, pa ako se on značajno razlikuje na lijevoj i desnoj, bilo bi dobro krenuti s ultrazvučnom dijagnostikom i tako spriječiti ono najgore. Vrijeme je ključno Da je vrijeme ključno u liječenju moždanih udara, naglašava prof. dr. Zdravka Poljaković iz Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.
Naime, nakon pet sati od moždanog udara mogućnosti liječenja drastično opadaju, povećava se smrtnost i invalidnost. Osim toga, žene ne samo da imaju gotovo dvostruko veći rizik za moždani udar nego muškarci, već postoje i neke specifičnosti te bolesti vezane uz spol.
Sve čitajte u novom broju Doktora u kući koji uz Jutarnji list izlazi u četvrtak, 7. studenog.
