1. HIPOTENZIJA
Hipotenzija je sniženje sistemskog krvnog tlaka do te mjere da je smanjen protok krvi kroz vitalne organe. Niske vrijednosti krvnog tlaka ipak nisu uvijek patološke, jer postoje ljudi koji po prirodi imaju niži tlak. Tijelo se na njega prilagodilo te često ne izaziva simptome.
2. GODIŠNJA DOBA
Tegobe uzrokovane niskim tlakom u pravilu češće pogađaju žene nego muškarce, a obično se intenziviraju u proljeće. Tada se zbog naglog porasta temperature, ali i zbog dijeta na koje se mnogi u to vrijeme odlučuju, češće javljaju simptomi niskog tlaka. Žene koje imaju nizak krvni tlak ne bi trebale u to doba godine provoditi stroge dijete.
3. OPASNOST
Nizak krvni tlak obično je manje štetan nego visok. Ipak, u kombinaciji s još nekim simptomima može biti simptom neke druge bolesti. Nizak krvni tlak postaje patološko stanje tek kad se sistemski arterijski tlak toliko snizi da je smanjen protok krvi kroz vitalne organe kao što su srce i mozak. O hipotenziji kao patološkom stanju govorimo kada bolesnik pri višekratnim mjerenjima ima niske vrijednosti krvnog tlaka, manje od 110/65 mmHg kod muškaraca odnosno manje od 100/60 mmHg kod žena.
4. UZROCI
Trajno nizak krvni tlak kojemu se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Učestalost je 0,3-4%. Hipotenzija može biti i posljedica raznih zdravstvenih poremećaja i lijekova i tada govorimo o sekundarnoj hipotenziji. Unatoč brojnim istraživanjima još nisu poznati svi uzroci niskoga tlaka. Smatra se da najveću ulogu ima genetsko naslijeđe, a vrlo često uzrok može biti pothranjenost. Najčešći su uzroci niskog krvnog tlaka smanjen minutni volumen srca kao posljedica krvarenja, dehidracije, intenzivnog znojenja ili slabijeg rada srca, smanjen periferni otpor, bolesti nadbubrežne žlijezde, šećerna bolest, alergijske reakcije, neurološke bolesti i bolesti kralježnice, ali može biti i nuspojava nekih lijekova i ovisnosti o alkoholu i nikotinu.
5. SIMPTOMI
Simptomi se pojave tek pri većem i/ili naglom padu krvnog tlaka, obično su prolazni i nestanu liječenjem osnovnog uzroka hipotenzije. Najčešći simptomi hipotenzije su vrtoglavica, umor, lupanje srca, nesvjestica, znojenje, poremećaj vida, pospanost...
6. ORTOSTATSKA HIPOTENZIJA
Za ortostatsku hipotenziju tipično je sniženje krvnog tlaka pri nagloj promjeni položaja tijela, na primjer iz ležećeg u stojeći, a može biti praćena vrtoglavicom. Zbog smanjene prokrvljenosti mozga nastaju simptomi: vrtoglavica, prolazni gubitak svijesti, slabost, slabija koordinacija, poremećaji vida, problemi s govorom te bljedoća i hladan znoj.
7. POSTPRANDIJALNA HIPOTENZIJA
Javlja se kod određenih osoba neposredno nakon jela. Češća je kod starijih, osoba s povišenim krvnim tlakom te kod onih s poremećajem autonomnog živčanog sustava. Osobe s ovim stanjem ne smiju uzimati antihipertenzive prije jela te nakon jela trebaju prileći. Uzimanje manjih obroka više puta dnevno, s niskim udjelom ugljikohidrata.
8. TEKUĆINA
Nerijetko osobe koje pate od niskog tlaka ne unose dovoljno tekućine. Preporuka je da odrasli dnevno unesu u organizam barem dvije litre tekućine. Na prvom je mjestu voda, ali to mogu biti i čajevi. Preporučuju se i kofeinski napici, ali ne treba pretjerivati.
9. LIJEČENJE
Preporuča se polagano ustajanje iz ležećeg i stojećeg položaja, umjerena svakodnevna tjelesna aktivnost te spavanje s povišenim uzglavljem. Poželjno je nošenje elastičnih čarapa i prehrana koja sadrži nešto više soli (ne preslana).