Debljina u dječjoj dobi sve je češća pojava koja pogađa zabrinjavajući broj djece u Hrvatskoj, upozorili su stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u povodu Europskog dana debljine.
Kod djece u dobi od osam do devet godina primijećen je porast prekomjerne tjelesne mase i debljine s 20,8 na 34,9 posto, pokazuju podaci "Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku" iz 2015. godine.
Podaci također pokazuju da čak 22,9 posto djece u dobi od osam godina ne doručkuje svakodnevno, ali i da većina djece ne jede voće i povrće svaki dan, povrće čak 82,8 posto, a voće 66,5 posto djece.
Čimbenici rizika
Osim toga, gotovo trećina djece jede čokoladu ili bombone više od tri puta tjedno, svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji, a više od trećine djece ne sudjeluje ni u kakvim sportskim ili plesnim aktivnostima, dok ih zato čak 56,1 posto više od 2 sata dnevno provede ispred televizije i ostalih elektroničkih uređaja.
"Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema današnjice. Znamo li da su prekomjerna tjelesna masa i debljina jedini čimbenici rizika koji dovode do razvoja pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti današnjice, među kojima su kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti i mentalni poremećaji, možemo zaključiti da su ovi podaci zaista zabrinjavajući", ističe Sanja Musić Milanović iz HZJZ-a.
Kako bismo se mogli nositi s ovim problemom Musić Milanović ukazuje na potrebu stvaranja društvenih uvjeta koji potiču pravilnu prehranu i preporučenu razinu tjelesne aktivnosti od 60 minuta dnevno, ali i ulaganja u izjednačavanje uvjeta u kojima djeca odrastaju.
"Svako dijete u Hrvatskoj trebalo bi imati jednak pristup sportskim i rekreativnim aktivnostima te primjerenu školsku dvoranu i opremu u školi. Važno je napomenuti da je od krucijalne važnosti usklađivanje prehrane s Nacionalnim smjernicama za pravilnu prehranu učenika u osnovnim školama", poručuje Musić Milanović.
IZVOR: Hina