Zabrinjavajuće brojke

Debljina - faktor rizika na koji zaboravljamo, a na koji možemo utjecati

Jedan izvještaj iz Ujedinjenog Kraljevstva o oboljelima od korone koji su bili na odjelu intenzivne skrbi sugerira da je 73,5 % onih koji su bili u ozbiljnom stanju od koronavirusa imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kronične nezarazne bolesti rizičan su čimbenik za teži oblik obolijevanja od COVID-a 19. Iako se debljina ne navodi kao izdvojen rizični čimbenik, u ovom kontekstu važno je razmotriti njezinu povezanost s obolijevanjem od te bolesti. Debljina se definira kao prekomjerno nakupljanje masnog tkiva koje znači rizik za zdravlje. Ona je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, i to upravo onih koje se smatraju rizičnim čimbenikom za ozbiljno obolijevanje od COVID-a 19 poput kardiovaskularnih bolesti, kroničnih respiratornih bolesti, šećerne bolesti i raka.

Imunosni sustav

Na osnovi obrazaca koji su viđeni kod drugih virusnih infekcija i novih podataka o težim oblicima COVID-a 19, vjerojatno je da će prekomjerna tjelesna masa i debljina biti rizični čimbenik za lošije ishode oboljelih od te bolesti. Virusne infekcije mogu biti riskantne za osobe s debljinom jer je njihov imunosni sustav češće kompromitiran. Kod drugih respiratornih virusnih infekata primijećena je veća stopa hospitalizacije osoba s debljinom. Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od influence A koje ujedno imaju i debljinu imaju veći rizik za prijam na odjel intenzivne skrbi. Poznato je također i da je odgovor na antimikrobno liječenje i cjepiva lošiji kod osoba s višim indeksom tjelesne mase.

Podaci otkrivaju

Jedan izvještaj iz Ujedinjenog Kraljevstva o pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19 koji su bili na odjelu intenzivne skrbi sugerira da je 73,5 % onih koji su bili u ozbiljnom stanju od koronavirusa imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, što je još veći udio nego kod osoba oboljelih od drugih virusnih pneumonija, kod kojih iznosi 60,4 %. Također, primijećeno je kako stopa smrtnosti raste s obzirom na visinu indeksa tjelesne mase. Izvještaj iz Italije sugerira da je 96,5 % smrti bilo u pacijenata s postojećim stanjima, uključujući i ona koja su česta u osoba s debljinom kao što su hipertenzija, rak, šećerna bolest i srčane bolesti. Među umrlima od COVID-a 19 10,7 % imalo je debljinu.

Osim sagledavanja debljine kao rizičnog čimbenika za teže obolijevanje od COVID-a 19, važno je razmotriti i kako će situacija vezana uz ovu pandemiju kao i mjere koje su poduzete kako bi je se pomoglo zaustaviti imati utjecaja na cjelokupno zdravlje opće populacije i ekonomske temelje društva. Naime, opterećenost sustava opskrbe hranom, prehrambena nesigurnost kod najranjivijih skupina, smanjene mogućnosti tjelesne aktivnosti, potencijalno narušeno mentalno zdravlje i smanjena funkcionalnost zdravstvenog sustava zasigurno mogu kao posljedicu imati promjenu životnih navika i porast prevalencije debljine.

 

Jasne smjernice

Važno je brinuti se o tome da se prepozna rizik koji debljina i druge kronične nezarazne bolesti imaju za pogoršavanje ishoda COVID-a 19 te da se osobama koje trenutačno boluju od drugih bolesti i stanja pruži prikladna podrška i daju relevantne informacije. No, uz to, ne smijemo se prestati brinuti o tome da se mentalno i tjelesno zdravlje nastave promicati s jasnim i transparentnim smjernicama, da svi zadovolje svoje nutritivne potrebe i ostvare preporučene količine tjelesne aktivnosti te da se promiču strategije za unapređenje mentalnog zdravlja i pružanja psihološke prve pomoći.

Kroz projekt Živjeti zdravo brinemo o vašem zdravlju, kod kuće i izvan nje. Pridružite se, promišljajte i ulažite u svoje zdravlje!

Izvor: HZJZ

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo