Znaj što jedeš

Da, možemo ući u trag hrani koju jedemo - od proizvodnje do prodaje

Složeni sustavi sljedivosti nastaju u Agenciji za komercijalnu djelatnost (AKD)

 

 

Potrošači danas žele znati što se događa s hranom u lancu od proizvodnje do prodaje i to je upravo postao važan kriterij za kvalitetu i sigurnost prehrambenih proizvoda, kao i njihovu kupnju.

Sljedivost je pojam koji se često spominje u posljednje vrijeme, naročito kada je riječ o prehrambenim proizvodima. Prema Zakonu o hrani sljedivost je mogućnost ulaženja u trag hrani, odnosno omogućavanje praćenja nekog proizvoda kroz sve faze - proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu ili ribogojilištu, prerade i distribucije do maloprodajnog mjesta te krajnjeg potrošača.

Razvoj raznovrsnih sustava sljedivosti nova je poslovna grana i domaće tvrtke - Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD). Počevši s kodiranjem duhanskih proizvoda lani, kojima se prati put kutije cigareta od tvornice do prodajnog mjesta i čime je značajno smanjena mogućnost nelegalne trgovine, AKD nastavlja s razvojem složenih sustava sljedivosti.

Tako se u AKD-u generiraju jedinstveni QR kodovi koji dokazuju sljedivost ribe, a nedavno su razvili i aplikaciju HRana koja građanima omogućava brzu informaciju u onom trenutku kada se neispravan proizvod opoziva s tržišta. Upravo rade i na sustavima sljedivosti za meso i vino.


HRana - besplatna aplikacija za upozorenja o hrani

Kupili ste pakiranje mljevenog mesa, kobasice ili omiljeni ajvar, pojeli ih i poslije u medijima pročitali da je to meso opozvano s tržišta zbog salmonele ili da ajvar sadržava komadiće stakla? Nepoželjne situacije poput ove potrošači ubuduće mogu izbjeći instaliranjem besplatne mobilne aplikacije HRana, koju je izradila Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.

Hrana ponekad može biti izvor problema za naše tijelo te sredstvo unosa različitih patogena, toksina, štetnih kemikalija te stranih tijela koji se mogu naći u prehrambenim proizvodima. Hrana koja je štetna za zdravlje ljudi je sva ona koja ne udovoljava mikrobiološkim kriterijima sigurnosti (bakterije, virusi, paraziti), potom ona koja sadržava tvari koje u hranu nisu dodane namjerno (npr. teški metali), hrana s aditivima i aromama koje prelaze dopuštene količine ili pesticidima u količini koja predstavlja rizik za zdravlje ljudi. Osim toga, neispravna hrana je i ona u kojoj su pronađene tvari koje mogu izazvati alergijsku reakciju kod ljudi, npr. kikiriki, a nisu navedene na proizvodu, neispravno deklarirana hrana te ona kojoj je istekao rok trajanja (oznaka: upotrijebiti do).

 

Preuzimanjem aplikacije HRana korisnici imaju mogućnost u realnom vremenu primati sva upozorenja o hrani, dakle, čim određeni proizvod opasan za zdravlje bude opozvan s tržišta, njima će na mobitel stići tzv. push obavijest. Takva obavijest sadržava prikaz upozorenja o hrani i dodatne informacije o nesukladnom proizvodu (naziv proizvoda i sliku, rok trajanja, vrstu rizika za zdravlje, izvršenu radnju nadležnih institucija, status distribucije i slično) te podatke o subjektu u poslovanju hranom koji je taj proizvod stavio na tržište, kojem se može vratiti neispravan proizvod. Informacije se prikupljaju kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) tijekom 24 sata svih dana u godini.

Aplikacija nudi i edukativne informacije za potrošače, primjerice što znači povećana količina olova u ribi i kako to utječe na zdravlje ljudi, što je akrilamid, koje su količine aditiva i aroma dopuštene u prehrambenim proizvodima, kako izbjeći pesticide... Zanimljivo je da se unutar svake obavijesti u aplikaciji na dnu nalazi tablica u kojoj je podcrtan razlog zbog kojeg je proizvod neispravan npr. salmonella ili listeria.

Kad korisnik aplikacije klikne na podcrtanu riječ, otvara mu se prozorčić s detaljnim informacijama o tome što treba učiniti ako je pojeo proizvod i kako spriječiti neželjene posljedice.

Sljedivost ribe od ulova do maloprodaje - znaj što jedeš

Želite li znati gdje je ulovljena riba koju ste kupili, koji ribar ju je ulovio i gdje, sve što trebate učiniti je skenirati QR kod kojim je obilježena tuna ili iglun, čime se otvara web stranica „HRiba - znaj što jedeš“ u kojoj kupac može odmah saznati sve informacije o putu ribe od ulova do maloprodajnog objekta. Potrošač može u maloprodaji ili u restoranu (ako zatraži) očitati QR kod s pojedine ribe i dobiti informacije o vrsti, težini, prezentaciji, ribolovnom alatu i sl. Ovaj sustav sljedivosti ima dva osnovna cilja – jedan je brendiranje kvalitetne hrvatske ribe u odnosu na uvoznu, a drugi da krajnjim potrošačima omogući brzu informaciju o tome od kuda potječe riba koju konzumiraju.

U praksi to funkcionira na način da se svaka ulovljena tuna i iglun označava naljepnicom određene boje koja se vezuje oko repa ribe i koja sadržava jedinstveni QR kod, kojeg izdaje AKD, a koji ima rok trajanja 15 dana nakon čega se smatra iskorištenim, osim u slučaju kada je riba smrznuta.

Svaki ribar koji ulovi tunu ili igluna obvezan je upisati u elektronički ili mobilni očevidnik dodijeljeni QR kod svakoj pojedinoj vrsti. Prvi kupac nakon prihvaćanja i preuzimanja ribe, u Portalu gospodarskog ribarstva Ministarstva poljoprivrede upisuje sljedećeg kupca te je li riba smrznuta ili filetirana. Ovim postupkom se sve informacije o ribi prenose na svakog sljedećeg subjekta u lancu distribucije, nadopunjavaju i dostupne su u maloprodaji krajnjem potrošaču. Cilj sustava sljedivosti je zaštititi one koji prodaju hrvatske plavoperjane tune i iglune naspram onih koji nude uvoznu ribu koja se često deklarira kao domaća.

 

Sljedivost ovih dviju vrsta, tune i igluna, pomoću QR kodova je izvrstan pilot projekt, a u budućnosti će takav sustav sljedivosti biti primijenjen i na neke druge vrste ribe, kako bi potrošači bili sigurni da jedu domaću ribu.

To znači povezivanje svih informacija o porijeklu proizvoda – od ulova do krajnjeg potrošača – kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije, što je vrlo važno zbog suzbijanja crnog tržišta, efikasnije kontrole i nadzora proizvoda ribarstva te pravodobnog informiranja potrošača.

AKD - https://www.akd.hr/
HRana - https://hrana.mps.hr/HRana/
Ministarstvo poljoprivrede - https://poljoprivreda.gov.hr/
RASFF - http://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?id=1252
informacije za potrošače - https://www.hapih.hr/kategorija/savjeti-za-potrosace/
„HRiba - znaj što jedeš“ - http://ribarstvo.hr/hriba/



PRIRUČNIK HRVATSKOG DRUŠTVA ZA DEBLJINU PREUZMITE OVDJE


 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo