Taj dobar čuvar

Čuva srce, prevenira tumore i autoimune bolesti, a činjenica je da nam ga svima nedostaje

Istina je možda još i gora, jer nova istraživanja sugeriraju da su do sada preporučivane razine vitamina D zapravo preniske.

Moglo bi se reći da opću populaciju sve više pogađa manjak vitamina D, toliko da je to postala jedna od najčešćih vitaminskih deficijencija. Prema američkim podacima, ondje nedovoljne razine ovog važnog vitamina ima 36 posto inače zdravih adolescenata i 57 posto odraslih osoba, a smatra se da u cijelom svijetu milijardi ljudi manjka vitamina D. Istina je možda još i gora, jer nova istraživanja sugeriraju da su do sada preporučivane razine vitamina D zapravo preniske.

Tako raširen nedostatak zabrinjava jer vitamin D ima vrlo važne uloge za naše zdravlje.

 

Izgrađuje kosti, čuva srce i prevenira tumore, ali je i nezamjenjiv u imunosnom sustavu i mogao bi biti određujući čimbenik za razvoj autoimunih bolesti. Nažalost, moderan stil života otežava održavanje poželjnih razina vitamina D u organizmu.

 

Više je razloga za to.

PREMALO SUNCA: Izlaganje suncu je okidač procesa u koži koji proizvode ovaj vitamin, zato ga i zovemo “sunčani”. No, na otvorenome provodimo sve manje i manje vremena, a tu su i preparati za zaštitu od UV zraka koji, ako ih pravilno nanosimo, reduciraju našu sposobnost apsorbiranja vitamina D za više od 90 posto. Uz to, što sjevernije živimo i što nam je koža tamnija, to nam je sposobnost proizvodnje vitamina D manja.

MANJKAVA PREHRANA: Nema mnogo hrane koja je prirodno bogata vitaminom D, a ona koja jest, ne jede se prečesto. Tu spadaju losos, ulje riblje jetre, goveđa jetra, žumanjci. Vitamin D dodaje se u neke namirnice, prvenstveno u mlijeko i žitarice za doručak.

POREMEĆENA APSORPCIJA MASTI: Vitamin D topiv je u mastima, što znači da crijeva moraju moći apsorbirati masti iz hrane kako bi apsorbirala vitamin D. Ako to ne mogu učiniti, zbog upale, infekcije ili nakupljenih toksina, sposobnost apsorpcije vitamina i drugih nutrijenata može biti ozbiljno kompromitirana. Nezamjenjiv u imunosnom sustavu

Pretty young woman relaxcing on the poolside at sunny summer day
Getty Images/iStockphoto

Što sjevernije živimo i što nam je koža tamnija, to nam je sposobnost proizvodnje vitamina D manja.


NJEGOVA ULOGA U IMUNITETU

Njegov aktivni oblik (kalcidiol) dopire u različite dijelove tijela: kosti, probavni trakt, mozak, stanice imunosnog sustava... Dovoljne razine vitamina D smanjuju rizik za pojavu infektivne bolesti jer jačaju urođeni imunitet, odnosno vitamin D potiče proizvodnju ključnih peptida u imunosnom sustavu koji pokreću snažan antimikrobni odgovor, omogućujući organizmu brzu i učinkovitu borbu protiv uljeza prije nego što izazovu bolest u punoj snazi. Osobito je to vidljivo u borbi protiv virusa prehlade. Dakle, ako ga nemamo dovoljno, slabije ćemo se suprotstavljati infekcijama.

No, ono zbog čega se znanost snažno okrenula istraživanju djelovanja vitamina D njegova je veza s autoimunim bolestima.

One nastaju kada imunosni sustav, zbog neke pogreške, počne napadati vlastito tkivo. Po nekim teorijama, vitamin D mogao bi to sprečavati promičući proizvodnju nadzornih T-stanica koje su odgovorne za pomno razlikovanje vanjskog neprijatelja od vlastitih stanica. Kada vitamin D to čini, "educira" stanice imunosnog sustava učeći ih da ne napadaju svoje tkivo. Ovo se područje tek istražuje i nije dokazano je li niska razina vitamina D mogući uzrok autoimunih bolesti, no svakako je s njima povezana.

Veći broj studija pokazao je više stope autoimunih bolesti, kao i veće stope njihove progresije među osobama s nedostatkom vitamina D. Te su studije povezale manjak vitamina D s multiplom sklerozom, lupusom, reumatoidnim artritisom i dijabetesom tipa 1.

Pretty young woman in the swimming pool at hot summer day
Getty Images/iStockphoto

Preporuka je uzimati D3, jer je to prirodan oblik kakav proizvodi koža na suncu.

VIŠE O VITAMINU D ČITAJTE I OVDJE.


POŽELJNE VRIJEDNOSTI

Kod izbora suplemenata preporučuje se uzeti oblik D3 (kolekalciferol), jer to je prirodni oblik kakav koža proizvodi kad je izložena suncu te ga tijelo lakše apsorbira. Uz to, prelazi u aktivni oblik višestruko brže nego oblik vitamina D2.

Kad se provjerava status vitamina D u organizmu, mjeri se aktivni cirkulirajući kalcidiol, a vrijednosti između 75 i 100 nmol/L smatraju se adekvatnima za zaštitu od osteoporoze. Rubnima se smatraju vrijednosti između 50 i 75 nmol/L, nedovoljnima između 25 i 50 nmol/L, one između 12 i 25 su manjak, a ispod 12 ozbiljan manjak. Kod vrijednosti iznad 375 nmol/L javlja se rizik od toksičnosti.

Dok se odrasloj osobi s normalnim razinama vitamina D uglavnom preporučuje unos 600 IJ (internacionalnih jedinica) na dan iz svih izvora, u liječenju dokazanog nedostatka vitamina D primjenjuju se višestruko veće doze. Za odraslu osobu prvih osam tjedana terapije propisano je 6000 IJ na dan, a nakon toga 1500 do 2000 IJ dnevno. Ovisno o situaciji (maligne i autoimune bolesti), nekad se primjenjuju i mnogo više doze.

Tijekom suplementacije preporučuje se provjeriti razinu vitamina D svakih tri do šest mjeseci.

 

Predoziranje vitaminom D može dovesti do povećanja razine kalcija u krvi, a njegove produljeno povišene razine mogu dovesti do:

  • povećanog volumena urina,
  • mučnine,
  • zatvora,
  • povraćanja,
  • mišićne slabosti,
  • srčanih aritmija,
  • povišenja tlaka
  • te kalcifikacije mekog tkiva.

Teško predoziranje okreće učinak vitamina D te dovodi do dekalcifikacije kostiju.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo