Sve je više znanstvenih istraživanja koja potvrđuju vezu mikrobioma i respiratornih infekcija, uključujući i astmu, a dobra crijevna flora postaje ključ prevencije i mogućeg liječenja. Mikrobiom, odnosno milijarde bakterija u našim crijevima, ima jako važnu ulogu u zaštiti od drugih štetnih bakterija, virusa, gljivica, parazita i toksina, a kako je 80 posto imunosnih stanica u crijevima, njihovo zdravlje ključno je za zdravlje cijelog organizma.
Alergije u porastu
Prema podacima Instituta Robert Koch, alergijska se bolest tijekom života dijagnosticira kod približno jedne trećine stanovništva. Procjenjuje se da 30-40 posto osoba u svijetu boluje od jedne ili više alergijskih bolesti, stotine milijuna osoba pate zbog alergijskog rinitisa, a oko 300 milijuna ima astmu. Razlog je i u tome što se kvaliteta i kvantiteta bakterija crijevne mikrobiote, važne karike imunosnog sustava, razvila pod utjecajem naslijeđa, načina poroda, dojenja odnosno dohrane, socijalnog okruženja, prehrambenih navika i uzimanja lijekova, prije svega antibiotika.
Smatra se i da su porast astme i respiratornih alergija te atopijskog dermatitisa u vezi s tim što smanjena izloženost nekim infekcijama rano u djetinjstvu može uzrokovati porast rizika za razvoj alergije (higijenska teorija).
Oprezno s antibioticima
- Ako dijete uzima antibiotik već u prvoj godini, ima 20 posto veći rizik za razvoj astme, jednako kao i ako je rođeno carskim rezom. S druge strane život na selu i dojenje za 20 posto smanjuju rizik od razvoja astme - rekao je mikrobiolog Brett Finaly. Vodio je studiju koja je još 2015. godine otkrila da četiri vrste bakterija u crijevima djeteta mogu smanjiti rizik od razvoja astme.
Alergijska zaštita počinje još u majčinoj utrobi, a u prvih 100 dana života crijevni mikrobiom utječe na imunosni odgovor koji uzrokuje astmu ili štiti od nje. Na koju će stranu prevagnuti, ovisi uvelike o tome kako potičemo zdravu crijevnu floru.
Novija istraživanja pokazuju da su antibiotici u prvim godinama života mogući okidač respiratornih alergija, astme i atopijskog dermatitisa te da u prevenciji bolesti pomažu kućni ljubimci, posebno psi, vitamin D i uzimanje probiotika. Finsko istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet pokazalo je da je za 50 posto manja pojava atopijskog dermatitisa u djece čije su majke tijekom trudnoće uzimale probiotik Lactobacillus rhamnosus. Protektivni učinak bio je vidljiv i sedam godina nakon rođenja.
Probiotički lijekovi
Liječenje brojnih stanja i bolesti danas se povezuje s dobrim bakterijama u probavi. Zato brojni znanstvenici rade na otkrivanju probiotičkih lijekova za koje se vjeruje da će se najprije koristiti u gastroenterologiji, alergologiji, pedijatriji, infektologiji i onkologiji. Trenutno svjedočimo istraživanjima u jednom od najvećih znanstvenih područja - istraživanju mikrobioma. Amerika je 2016. objavila Nacionalnu inicijativu za mikrobiom (National Microbiome Initiative - NMI) u kojoj će se izdvojiti 121 milijun dolara za znanstvena istraživanja u tom području.
Smanjenje simptoma
I poznata petogodišnja nizozemska studija PANDA (Probiotic AND Allergy) dokazala je učinkovitost probiotika u prevenciji alergije. Majka je uzimala dobre bakterije šest tjedana ili dva mjeseca prije poroda, a dijete je dobivalo dobre bakterije tijekom prve godine života. Rezultat je bila stabilna i trajno smanjena učestalost alergija u svim oblicima čak 80 posto. Dokazano je i da mogu pomoći u ublažavanju simptoma - Lactobacillus salivarius pomaže smanjiti simptome alergije kod osoba alergičnih na kućnu prašinu, a probiotici iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium pomažu i kod sezonskih i kod cjelogodišnjih alergija.
U većem dijelu studija probiotici su svakodnevno uzimani 8-14 tjedana. Probiotici utječu na formiranje barijere u crijevu tako da se vežu za crijevnu sluznicu stvarajući prepreku ulasku antigena u krv i limfu.
Tako se reakcija antigen-antitijelo odvija unutra crijeva i nema opasnosti. Probiotici za barem 20 posto stimuliraju i NK stanice imunosnog sustava, a to su takozvane stanice ubojice koje nas štite od brojnih bolesti.
Novije studije sugeriraju da se probiotici uzimaju ne samo nakon korištenja antibiotika i proljeva nego i nakon infekcije virusima, nakon otrovanja hranom, kod upalnih bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), sindroma iritabilnog crijeva, infekcije Helicobacter pylori, nutritivnih i drugih alergija, astme, malignih i kardiovaskularnih bolesti.
Dijagnostika stolice
Kako bi se bolje procijenila funkcija ili disfunkcija zaštitnih razina u crijevima, parametri povezanim s crijevima mogu se odrediti u stolici. Analiza stolice pokazuje kakva je aktivnost imunosnog sustava crijeva i kakva je epitelna barijera. Sve je više indikacija za analizu stolice, a nude je i kod nas. Stolica se šalje u licencirani laboratorij u Njemačkoj.