Jednako kao što vrućina u kombinaciji s premalim unosom tekućine utječe na nagli pad tlaka, utječe i na nagli pad šećera. Stoga za ljetnih vrućina osobe s dijabetesom imaju povećan rizik od pada šećera u krvi i hipoglikemije. Ako se na vrijeme ne reagira, hipoglikemija može dovesti do katastrofalnih posljedica u dijabetičara.
Preporuke
Osim toga, osobe s dijabetesom imaju smanjenu mogućnost znojenja, što ih predodređuje za bolesti povezane s vrućinom, jednako kao i nekontrolirani šećer u krvi - upozorila je dr. Adrienne Nassar, endokrinologinja u San Diegu.
Također, velike vrućine mogu utjecati na učinkovitost inzulinske terapije pa je ljeti češće potrebno mjeriti razinu šećera u krvi. Oralni lijekovi i inzulin imaju raspon terapeutske temperature iznad koje gube svoju učinkovitost.
Više redovitih obroka (pet) i dovoljna hidratacija pomoći će da razina šećera bude što bolje regulirana. Istraživači s Klinike Mayo i dr. Adrienne Nassar proveli su prije nekoliko godina istraživanje o tome koliko su dijabetičari zapravo svjesni vrućine. Ispitali su 152 dijabetičara i otkrili da ih petina nije poduzela nikakve zaštitne mjere sve dok se vanjska temperatura nije popela na čak 37 Celzijevih stupnjeva.
Preporuke su da kronični bolesnici i osjetljive skupine kao što su djeca i starije osobe zaštitne mjere poduzimaju već kada temperatura dosegne 26,5 stupnjeva. Prema njihovu istraživanju samo je polovica ispitanih s dijabetesom znala definiciju indeksa topline, kombinacije razine temperature i vlage u zraku. Toplina je opasnija za velike vlage jer upravo vlaga smanjuje znojenje i sprečava prirodni proces hlađenja tijela.