zdravlje

A mislili ste da je njima lako... Top 10 bolesti i poremećaja koji najviše pogađaju milenijalce

Milenijalci su više pogođeni psihičkim poremećajima nego somatskim bolestima što je evidentno u visokoj pojavnosti depresije i poremećaja pozornosti.

 

Jesu li milenijalci generacija koja je bolesnija od ranijih generacija i hoće li zaista živjeti kraće od svojih roditelja? Nova istraživanja kažu upravo to. Milenijalci su zadnja generacija rođena prije interneta, a prva koja je iskoristila punu moć novih tehnologija za svoj osobni razvoj. Naziva ih se i generacijom Y, a rođeni su početkom 80-ih do 2000-ih. Iako su svjesniji rizika za zdravlje, bolesniji su od generacije babyboomera i generacije X(rođenih od 60-ih i 70-ih godina). Štoviše, milenijalci obolijevaju ranije i češće.

Najnoviji izvještaj (američke osiguravajuće kuće Blue Cross Blue Shield Association, BCBSA) o zdravlju milenijalaca izdvaja deset stanja i bolesti koje ih više pogađaju:

1. Depresija

2. Ovisnosti

3. Zloporaba alkohola

4. Visoki krvni tlak

5. Hiperaktivnost

6. Psihoze

7. Crohnova bolest i ulcerozni kolitis

8. Visoki kolesterol

9. Pušenje

10. Dijabetes tipa 2


Milenijalci u dobi od 34 do 36 godina u 2017. godini za 11 posto su nezdraviji nego babyboomeri (generacija X) u istoj dobi i tri godine ranije. Unatoč tome, 83 posto od 55 milijuna milenijalaca ispitanih u istraživanju BCBSA smatra se da su dobrog i odličnog zdravlja. No stručnjaci upozoravaju da zdravstveni rizici i izazovi među njima rastu više nego u prijašnjim generacijama.

 

 


Mentalne bolesti

Milenijalci su više pogođeni psihičkim poremećajima nego somatskim bolestima što je evidentno u visokoj pojavnosti depresije i poremećaja pozornosti, a sam vrh popisa bolesti koje ih pogađaju su velike depresivne epizode, ovisnost i prekomjerna konzumacija alkohola. Stručnjaci navode nekoliko razloga za to:


Okruženi su tehnologijom

- Zbog obilatog korištenja tehnologije oni su prva generacija koja je rasla bez učenja kako ostvariti kontakt očima, kako čitati nečije izraze lica i osvijestiti mnoštvo emocija (svojih i dugih ljudi). Nedostatak svijesti o emocijama, što se klinički naziva aleksitimija, otežava im spoznaju o tome što žele i što osjećaju, pa ne iznenađuje učestalost depresije - navodi psihologinja Deborah Serani sa Sveučilišta Adelphi.


Preopterećeni su medijima

Milenijalcima i njihovoj djeci danas su dostupne vijesti 24 sata na dan. Non-stop viđamo scene terorizma, prirodnih katastrofa u razmjerima kojima ranije generacije nisu svjedočile, a osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti i straha zbog tih događaja prožimaju svijet milenijaca bilo da svjedoče takvim događajima ili su, kada se radi o djeci, preuzeti od odraslih iz njihovog okruženja.

 

Mentalitet 'svi pobjeđuju'

Učenje iz iskustva pobjeda ili poraza milenijci su zamijenili sigurnom zonom reset ili pauza tipke. Uvjerenje da svi dobivaju pobjednički pehar i da nema samostalnog započinjanja nečeg novog usporavaju prirodno učenje kako se nositi s porazom, iz njega učiti i jačati samopouzdanje. To, pak, rezultira da se mnogi milenijalci teško nose sa stresom, frustracijama i pritiskom, navodi Serani.


Kućanstva s dva prihoda

Milenijaci su generacija čija su oba roditelja najčešće zaposlena, što nije bio slučaj u generaciji babyboomera. A to ih često lišava obiteljskog okupljanja za stolom, predvidljivog trajanja radnog vremena, vikenda slobodnih za druge aktivnosti, zbog čega su još više osamljeni, izolirani i prepušteni sami sebi.


Prilagodljivo radno vrijeme

Mnogi stariji milenijalci rade u okruženju koje nema striktna pravila oko radnog mjesta i radnog vremena, što im omogućava da rade i vikendima i tijekom godišnjih odmora. ”Zapravo nemaju “vrijeme za odmak” i vrijeme predviđeno za “punjenje baterija”, kaže Serani ističući kako sve to pridonosi da od mentalnih bolesti obolijevaju češće i više.


Kako si mogu pomoći

Prepoznavanje simptoma i pravovremena pomoć zaustavila bi razvoj bolesti, ali istraživanja o preventivnim pregledima milenijcima ne idu u prilog. Pokazalo se, naime, da trećina milenijalaca u Americi nema primarnu medicinsku skrb, zaobilaze preventivne mjere, a što je još gore, većina milenijaca posjećuje doktora već kada su bolesni.

Serani savjetuje da nauče vještine samopomoći. “Isključite tehnologiju i medije, usmjerite pažnju na tehnike opuštanja kao što je mindfulness te dobru prehrana, zdravo spavanje i redovitu fizičku aktivnost kao dugoročne navike. Također, više se okrenite druženju uživo i ne zazirite tražiti pomoć ”. Kreatore zdravstvene politike savjetuje se da se više okrenu milenijalcima i ponude im programe za zdravlje kojima su oni skloniji, a to je više holistički pristup koji obuhvaća cjelokupni pristup zdravlju.



Izvor: Healthline

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo