Naš mozak može učiniti nevjerojatne stvari. Mnogo njegovih sposobnosti ostaje misterij, ali danas znanstvenici uče sve više i više tajni njegovog funkcioniranja te su čak otkrili i neke načine kako da ga 'prevare'. Ovi trikovi funkcioniraju toliko dobro da čak mogu biti vrlo korisni u našem svakodnevnom životu.
1. Glazba može ojačati imunološki sustav
Prije mnogo godina, istraživanje je pokazalo da glazba smanjuje razinu hormona stresa kortizola. No, ono što je najviše iznenađujuće je da glazba može čak i izliječiti. Naše tijelo je povezano s kemijskim reakcijama u mozgu. Na primjer, kada slušamo omiljenu glazbu, razina stresa se smanjuje i stoga naše tijelo proizvodi više antitijela za borbu protiv bolesti.
Znanstvenici objašnjavaju da određena vrsta glazbe može stvoriti pozitivno i duboko emotivno iskustvo, što dovodi do lučenja hormona koji su zaslužni za jačanje imuniteta.
2. Za bolje raspoloženje treba se nasmijati
Kada smo sretni, prirodna reakcija i odgovor našeg tijela je osmijeh. No, da li to vrijedi i obrnuto, ako se smijemo, hoćemoli biti sretni? Znanstvenici kažu da hoćemo. Zapravo, čak i umjetni osmijeh i smijanje na silu reducira stres i čini nas sretnijim.
Ako niste dobrog raspoloženja, pokušajte držati olovku zubima; tako ćete aktivirati mišiće koji se obično koriste pri smijanju, i to će prevariti vaš mozak.
3. Dalekozorom smanjite bol
Znanstvenici sa Sveučilišta Oxford eksperimentalno su dokazali da se osjećaj boli može smanjiti ako okrenete dalekozor naopako i pogledate ozlijeđeni dio vašeg tijela. Veličina ozljede postaje manja i, stoga, mozak automatski smanjuje bol.
Sudionici istraživanja imali su ozlijeđenu ruku te su je gledali u raznim uvjetima: bez vizualne manipulacije, gledanje kroz dalekozor bez uvećanja, gledanje kroz dalekozor koji udvostručuje slike te gledanje kroz obrnuti dalekozor, koji umanjuje prividnu sliku ruke.
Zanimljivo je kako su svi pacijenti osjećali jaču bol kada je kroz dalekozor njihova ruka izgledala veća. No kada su obrnuli dalekozor i gledali umanjenu sliku svoje ruke, bol se smanjila.
Istraživači još uvijek nisu sigurni kako funkcionira ovaj fenomen.
4. Gestikulacija pomaže kod memorije
Psiholozi sa Sveučilišta Manchester tvrde da aktivna gestikulacija pomaže da se informacije bolje zapamte i reproduciraju. Postoje dosta istraživanja koja kažu da učenici bolje usvajaju gradivo kada profesori koriste pokrete ruku.
Istraživanje se baziralo na matematičkim testovima koje su rješavala djeca. Nekima je rečeno da svoja razmišljanja izgovaraju na glas, nekima da ih gestikuliraju, dok je preostali dio radio i jedno i drugo. Svi su uspjeli riješiti zadatke, a nekoliko tjedana poslije, opet su ponovili test. Grupa koja je pričala dok je rješavala zadatke, upamtila je samo 33 posto naučenog gradiva. Oni koji su gestikulirali upamtili su 80 posto, dok su oni koji su pričali i gestikulirali upamtili nevjerojatnih 92 posto.
5. Uši percipiraju različite zvukove.
Naše desno uho bolje je u primanju zvukova iz govora, dok je naše lijevo uho osjetljivije na zvukove glazbe i glasovnog tona. Zato okrenite desnu stranu prema zvučniku kako biste bolje čuli govor i okrenite lijevu stranu prema izvoru zvuka kako biste čuli melodiju.
6. Memorijska palača
Ovo je još jedan način za bolje pamćenja informacija. Morate stvoriti sliku bilo kojeg mjesta u glavi gdje ćete pohraniti različite stvari koje su povezane s vama. Trik je da se vaš mozak ne usredotočuje na riječ, već mu dodjeljuje neku sjajnu sliku. Ta će slika biti mnogo lakše prepoznata od bilo koje činjenice ili brojeva.
Kad trebate zapamtiti niz stvari, jednostavno ‘prošećite’ kroz svoju lokaciju i ostavite svaki pojam u određenoj sobi ili dijelu ulice povezujući ih na neki način s njima. Kad ih se budete prisjećali, jednostavno ćete ‘prošetati’ po lokaciji i ‘pokupiti’ ih.
7. Ganzfeldov efekt
U eksperimentu Ganzfelda, osoba je prepolovila ping pong loptice i stavila ih preko očiju, na ušima je imala slušalice kroz koje je išao šum, odnosno frekvencija između stanica. U osobu je također bilo usmjereno svjetlo.
U roku od nekoliko minuta, osoba bi trebala iskusiti set senzornih poremećaja. Ljudski um je, naime naviknut na senzaciju i događaje, a kada mu blokiramo čula um počne 'izmišljati' vlastite.
Ovaj eksperiment izvorno je bio izumljen za istraživanje psihičkih sposobnosti.