1. KORISTITE MOZAK
Možda je jedan od prvih i najvažnijih savjeta da koristite mozak. Istina je da mozak koji se ne koristi polako, ali sigurno odumire. Vježbe za mozak sačuvat će ga britkim i u kasnoj dobi. Osobe koje se češće bave aktivnostima koje su izazov za um imaju veće izglede da dulje očuvaju zdrav i oštar um.
Isprobajte neku od ovih aktivnosti: čitajte knjige, idite na predavanja, slušajte radio, igrajte neku igru pamćenja, posjećujte muzeje, počnite učiti neki strani jezik.
2. POMIJEŠAJTE STVARI
Sjećate li se kako ste kao dijete u igri pokušavali izgovarati riječi naopako? Znanstvenici sa Sveučilišta Duke osmislili su vježbe koje nazivaju "neurobikom", koje prisiljavaju mozak da razmišlja na nov način. S obzirom na to da je naših pet osjetila ključno za učenje, upotrijebite ih i za vježbanje uma.
Ako ste dešnjak, pokušajte neko vrijeme koristiti samo lijevu ruku. Ili se vozite do posla nekim drugim putem umjesto uobičajenim. Ili zatvorite oči i pokušajte samo po okusu prepoznati o kojoj se hrani radi.
3. VJEŽBAJTE
Vježbe, naročito one koje ubrzavaju puls, poput hodanja ili plivanja, imaju i pozitivne učinke na mozak. Stručnjaci ne znaju točno zašto, ali fizička aktivnost može povećati dotok krvi u mozak i poboljšati veze između moždanih stanica. Redovita tjelesna aktivnost i u kasnoj dobi može poboljšati sposobnost pamćenja, maštu pa čak i sposobnost planiranja i obavljanja zadataka.
4. ZDRAVA PREHRANA JAČA MOZAK
Učinite svom mozgu uslugu i odaberite namirnice koje su dobre za vaše srce i liniju. Debljina u zreloj dobi udvostručuje rizik za razvoj demencije u trećoj dobi, a jednak učinak imaju i visoki krvni tlak i povišeni kolesterol. Isprobajte ove jednostavne savjete: umjesto prženja radije pecite hranu u pećnici ili na grilu; za kuhanje koristite zdrave masti poput ulja sjemenki ili maslinova ulja (umjesto maslaca, vrhnja ili masnoće iz mesa), jedite voće i povrće svih boja, jedite ribu.
5. PAZITE ŠTO PIJETE
Znate da previše alkohola može utjecati na sposobnost rasuđivanja, govor, kretnje i pamćenje. No, jeste li znali da alkohol može imati i dugoročne posljedice? Previše alkohola tijekom duljeg vremena može dovesti do smanjivanja frontalnih režnjeva. Prihvatljiva količina alkohola je jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce.
6. VIDEOIGRAMA VJEŽBAJTE MOZAK
Primite joystick i igrajte. Nekoliko je istraživanja pokazalo da igranje videoigara stimulira dijelove mozga koji kontroliraju kretnje, pamćenje, sposobnost planiranja i finu motoriku. Ima i nekih stručnjaka koji tvrde da vas igranje videoigara može učiniti boljim samo u toj vrsti zabave. No, dok stručna zajednica ne donese zajednički sud, igrajte videoigre, ako ništa drugo, zabavit ćete se i popraviti raspoloženje.
Svakome se ponekad dogodi da je zaboravan, ali s godinama se sigurno više nećete tako dobro sjećati stvari i događaja kao nekoć.
7. MUZIKA GODI MOZGU
Zahvalite majci što vas je tjerala na satove klavira. Sviranje nekog instrumenta u djetinjstvu ili mladosti rezultira bistrijim umom u starijoj dobi. Bavljenje glazbom jača moždane funkcije koje inače nemaju nikakve veze s muzikom, poput sposobnosti pamćenja ili planiranja. Uz to muzika pospješuje sposobnost koordinacije, a i zabavna je. I nikada nije kasno da počnete učiti svirati neki instrument!
8. SKLAPAJTE PRIJATELJSTVA
Budite društveni. Razgovor izoštrava um, bilo da je riječ o obiteljskim, prijateljskim ili poslovnim razgovorima. Istraživanja su pokazala da društvene aktivnosti održavaju i poboljšavaju mentalno zdravlje. Volontirajte, upišite se na neki tečaj ili jednostavno nazovite prijatelja i izađite s njim.
9. SAČUVAJTE UNUTARNJI MIR
Prevelika količina stresa šteti sivoj tvari, a ona sadrži stanice koje pohranjuju i procesiraju informacije. Evo nekoliko načina da se opustite: duboko dišite, pogledajte ili pročitajte nešto smiješno, slušajte glazbu koja vas opušta, isprobajte jogu ili meditaciju, pronađite osobu s kojom biste mogli porazgovarati o onom što vas muči.
10. DOBRO SE NASPAVAJTE
Prije i nakon što naučite nešto novo, dobro se naspavajte. Naime, počnete li nešto raditi ili učiti umorni, teško ćete se usredotočiti. Spavanje nakon učenja omogućuje mozgu da pohrani nove informacije tako da ih poslije možete prizvati u sjećanje.
Dug i čvrst noćni san najbolji je za pamćenje i raspoloženje. Odraslim osobama potrebno je od sedam do osam sati sna svaku noć.
11. POMAGAČI ZA PAMĆENJE
Svakome se ponekad dogodi da je zaboravan, ali s godinama se sigurno više nećete tako dobro sjećati stvari i događaja kao nekoć. To je normalan dio procesa starenja. Evo nekoliko trikova koji vam mogu pomoći: zapisujte stvari, koristite kalendare i funkciju podsjetnika u svom mobitelu, i to čak i za najjednostavnije stvari (primjerice zapišite "nazovi kćer"), usredotočujte se samo na jednu po jednu stvar, učite nove stvari postupno.
12. IGRA IMENA
Teško pamtite imena? Što češće ponavljajte ime osobe tijekom razgovora s njom (ako ne naglas, onda barem u svojim mislima). Ili spojite neku smiješnu sliku ili rimu s imenom koje želite upamtiti.