Toplotni udar (kolokvijalan izraz, prikladnije: toplinski udar) težak je akutan poremećaj organizma: “akutan oblik termoregulacijskog poremećaja, gubitak tjelesnih funkcija pod utjecajem topline; hipertermija” (kako objašnjava Hrvatski jezični portal). Nije, dakle, posrijedi ni oboljenje, a ni pojedinačan simptom, nego sindrom, tj. skup više simptoma. Karakteriziraju ga nagli kolaps (zato je: udar), pad krvnog tlaka, osjetno toplija koža, suha i crvena, slabo izraženo a ubrzano bilo, dok su zjenice u početku sužene, pa proširene. Mogući su grčevi. U najtežim slučajevima može prouzročiti komu, pa smrt.
Izaziva ga izloženost jakom Sunčevu zračenju, pospješuje ga povećana vlažnost zraka (jer otežava znojenje i prirodno hlađenje organizma), ali može nastati i u pregrijanu automobilu, pokraj vrele peći itd. (zato je toplinski).
Toplota (također kolokvijalan izraz, prikladnije je: toplina) znači ne samo svojstvo nečega što je toplo, dakle u blagom stupnju više temperature od okoline, nego je i sinonim za srdačnost i nježnost u međuljudskim odnosima (topao pogled, topla riječ), dakle simbolizira nešto ugodno, dobro. Prema tome, žrtvama toplotnog udara ne škodi toplina, nego zapravo vrućina (pri povišenoj tjelesnoj temperaturi govorimo o vrućici, ne o toplici, makar ondje voda na izvoru bila i toplija od 38 ili 39 stupanja Celsiusovih), a vrućina je u imaginariju povezana s neugodom. Ne škodi im grijanje nego pregrijavanje, hipertermija.
Žrtvu treba izvući iz vrelog ambijenta, rashladiti je (ali kontrolirati da se ne pothladi), dati joj piti hladno (ako je pri svijesti) i odmah zvati hitnu pomoć.