Nikotin je glavni aktivni sastojak duhana, alkaloid, ima narkotička svojstva, u malim količinama je stimulans i izaziva ovisnost. Duhan za pušenje sadrži 1-3 posto nikotina.
Otrovan je i djeluje na središnji i periferni živčani sustav: 5 miligrama izazivaju teške grčeve, nesvjesticu i kolaps, a smrtna doza je oko 50 miligrama. Akutno trovanje je rijetko, ali dugo odnosno intenzivno udisanje dima zapaljenog duhana (pušenje) izaziva kronično trovanje s nizom negativnih posljedica, među kojima su srčane smetnje, smetnje vida (pa i sljepilo, jer nikotin pospješuje nastanak centralne makule), katar dušnika i bronhija, u žena katkad i neplodnost, negativno utječe na plod. Među oboljelima od raka pluća 90 posto su pušači.
Nikotin može biti i koristan: u poljodjelstvu služi za tamanjenje štetočina.
S oko 2100 cigareta godišnje po stanovniku Hrvatska je pri vrhu svjetske potrošnje. U Hrvatskoj od posljedica nikotina godišnje umre 12.000-14.000 ljudi, dakle stotinjak puta više nego od svih ostalih droga zajedno (bez alkoholne ovisnosti). Među desetoro najbogatijih Hrvata troje su se obogatili prodajući duhanske prerađevine.
“Nikotin” je u hrvatskome posuđenica, galicizam, po francuskome “nicotine”. Botanički (latinski) naziv duhana je, naime, “nicotiniana tabacum” (nicotovska trava), tako nazvana po jezikoslovcu Jeanu Nicotu de Villemainu (oko 1530-1600), francuskom veleposlaniku u Portugalu koji je odande 1561 u Francusku poslao duhansko sjeme i smrvljeno lišće, prispjelo iz Amerike. Prezime “Nicot” je patronimik, deminutiv osobnog imena “Nicolas”.