Kratkoročne intervencijske studije upućuju na zaključak da takav način prehrane omogućuje jednak gubitak tjelesne težine kao i tradicionalna prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata i umjerenim unosom bjelančevina. Međutim, opsežna opservacijska studija pokazala je kako prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom bjelančevina dugoročno nije najbolji odabir.
Znanstvenici iz Grčke istražili su vezu između smrtnosti i sastava prehrane na temelju podataka iz studije EPIC (Europsko prospektivno istraživanje karcinoma i prehrane) provedene u više istraživačkih centara. Studija je pratila 22950 zdravih odraslih osoba u dobi između 20 i 86 godina, i to u razdoblju od 1993. do 2003. Njihova prehrana praćena je uz pomoć upitnika o učestalosti unosa određenih vrsta namirnica.
Studija je pokazala kako je rizik smrtnosti znatno manji kod odraslih osoba s najvećim unosom ugljikohidrata dok je prehrana bogatija bjelančevinama povezana s neznačajnim, ali višim rizikom smrtnosti. Rizik smrtnosti rastao je kod ispitanika čija je prehrana sadržavala najveći udio bjelančevina i najmanji udio ugljikohidrata. Autori studije sugeriraju da takav način prehrane dugoročno nije preporučljiv.