Zašto neki ljudi ne vole blagdane? I kako preživjeti ove dane u 10 koraka

Kada je riječ o božićnim i novogodišnjim blagdanima, uglavnom postoje dvije grupe ljudi: oni koji ih obožavaju i jedva čekaju i oni koji bi najradije prespavali to doba godine.

 

Piše: dr. Vesna Gorički, akupunktura i homopatija • zg-akupunktura.com


 

Svaka osoba blagdane doživljava na svoj način i svatko ima neku svoju, osobnu priču.

Sjećanja na praznike iz djetinjstva kod nekih su puna slika poput onih iz prigodnih reklama, dok kod drugih mogu biti izrazito bolna.

I kod jednih i kod drugih blagdansko vrijeme može izazvati neugodne emocije. Kod prvih jer blagdani nisu više kao što su bili: gledan očima odraslih, svijet izgleda mnogo drugačije, mijenjaju se uloge - od nekoga čiji je glavni zadatak bilo primanje darova do nekoga tko ih priprema - pojavljuju se nove obaveze za koje možda i nismo spremni, a kod drugih, jer se ponovo aktiviraju potisnuta bolna sjećanja.

 

OKIDAČ ZA DEPRESIVNE REAKCIJE

Vrijeme blagdana u nekim slučajevima može biti okidač za depresivnu reakciju, kod ljudi koji imaju sklonost takvom ponašanju u "kriznim" situacijama, ali ne boluju od depresije. Također može pogoršati stanje ljudi koji boluju od depresije ili izazvati depresivnu reakciju kod onih koji su nedavno izgubili važnu osobu ili doživjeli neki drugi gubitak, primjerice gubitak posla ili prijatelja.

U vrijeme blagdana nema više tuge i depresivnih osjećaja nego tijekom godine. Oni su sada samo vidljiviji, jer više razmišljamo o tome što smo ostvarili tijekom godine, što smo napravili dobro, koje smo želje uspjeli ispuniti, što smo napravili loše.

I ne zaboravimo, postoji razlika između blagdanskog bluesa, koji nestaje kad završe blagdani, i teže depresije koja traje dulje i ometa svakodnevne aktivnosti. Ako se i poslije blagdana osjećate depresivno ili tjeskobno, obavezno porazgovarajte s liječnikom.

 

VAŽNO JE I ŠTO JEDEMO

Mediteranska prehrana sa svojom bogatom ponudom (raznovrsno voće i povrće, maslinovo ulje, bademi, plava riba...) pozitivno utječe na ljude koji se bore s tugom ili su izloženi stalnom stresu. Plava i masna riba (losos, skuša, tuna, pastrva) odličan je izvor omega-3 masnih kiselina koje, utvrđeno je, nedostaju depresivnim osobama, a bogate su i vitaminom D, koji ublažava simptome žalosti i anksioznosti. Nadalje, bobičasto voće (maline, ribiz, borovnica) izrazito je bogato vitaminom C, koji djeluje smirujuće na organizam. Orašasti plodovi (orasi, bademi, kikiriki) sadrže tiamin, “vitamin optimizma”. Zeleno lisnato povrće je izvor folne kiseline, čiji nedostatak izaziva pad serotonina u mozgu. Banane stimuliraju proizvodnju serotonina, ananas je odličan saveznik centralnog živčanog sustava. Tu su i crvena paprika, kupus, bob, mahune... izbor je velik. Istodobno, treba izbjegavati namirnice koje sadrže tiramin, derivat aminokiseline tirozin. Sadrže ga, na primjer, zreli sirevi, konzervirani mesni proizvodi, jetra, dimljena riba, gotovi deserti, kremasti kolači, čokolade s malim postotkom kakaa... a upravo takve namirnice česte su na blagdanskom stolu.

 

SPOJ ISTOKA I ZAPADA

I akupunktura pomaže smanjiti posljedice svakodnevnog stresa. Još su 1988. godine korejski i američki znanstvenici objedinili znanja orijentalne i zapadne medicine u termomasažnom krevetu migun (naziv je složenica od korejskih riječi mi = ljepota i gun = zdravlje). Migun svojim djelovanjem objedinjuje elemente akupunkture, kiropraktike, moksibustije (putem infracrvenog zračenja), akupresure i masaže te pozitivno djelovanje kristala žada. Kod moksibustije infracrvene zrake prodiru u tijelo do dubine od 7 cm i stimuliraju cirkulaciju, opuštaju muskulaturu te detoksiciraju organizam.

Infracrvene zrake dio su svjetlosnog spektra koji djeluje na istoj frekvenciji kao i stanice ljudskog tijela te zato i ubrzavaju proces liječenja, smanjuje posljedice stresa, pomažu obrambeni sustav. Prije tretmana potreban je razgovor s liječnikom, koji će odrediti jedan od sedam programa miguna. Ovisno o tegobama, tretman traje od 20 do 35 minuta. Posebna priprema nije potrebna - važno je da osoba bude u udobnoj odjeći i da se opusti.

 

POMOĆ ETERIČNIH ULJA

Mirisni receptori u nosu šalju posebne kemijske poruke mozgu, i to dijelu koji je odgovoran za emocije i sjećanja. Eterična ulja koriste se u mirisnim lampicama, posudama na radijatorima, izravnim nanošenjem na kožu, a neka od njih pomažu kod problema bezvoljnosti, depresije, anksioznosti.

Najučinkovitija su:

  • bergamot, vrsta naranče iz čije kore dobivamo eterično ulje izrazito dobro za podizanje raspoloženja, koje stimulira i daje osjećaj svježine, živahnosti i energije
  • lavanda, uklanja anksioznost i umiruje - nekoliko kapi pokraj kreveta svaku večer olakšat će uspavljivanje
  • ylang ylang, harmonizira organizam. Tu su još mandarina, jasmin, neroli, kadulja, bosiljak…

 

STRATEGIJA ZA "PREŽIVLJAVANJE"

  1. Shvatite da ne postoje savršeni blagdani - takvi postoji samo u filmovima i u virtualnom svijetu.
  2. Prisjetite se istinskog duha ovih blagdana.
  3. Odbacite sva očekivanja i provedite blagdane na svoj način radeći ono što vas istinski veseli.
  4. Naučite kako biti sami, a da se ne osjećate usamljeno. Sjetite se koliko ste se puta osjećali usamljeno među ljudima, čak i s članovima obitelji, a koliko ste puta u vlastitoj samoći osjećali ispunjenost i mir.
  5. Hodajte u prirodi na svježem zraku, to je lijek protiv tjeskobe.
  6. Priuštite si dovoljno sna, jer umor može pogoršati tjeskobu i depresiju.
  7. Prihvatite svaki osjećaj koji se u vama javi - imate potpuno pravo biti tužni i ovih dana, osobito ako ste izgubili nekog voljenog.
  8. Naučite reći ne pozivima u društvo koje u vama izaziva nelagodu i u kojem niste opušteni, a da pri tome ne osjećate krivnju. 
  9. Ako osjećate da biste rado pomagali drugima, volontirajte - ispunit će vas i zbližiti s nekim novim ljudima.
  10. Ponekad treba promijeniti fokus s onoga što nemamo ili što bismo željeli i prisjetiti se sa zahvalnošću svega onoga što imamo.

 

Homeopatske remedije

ACONITUM, tzv. homeopatski valium, dobar je kod napadaja panike i straha koji se pojavljuju naglo.
STAPHYSAGRIA - kod ljutnje i osjećaja nemoći jer ne možemo direktno izraziti svoje stavove i mišljenja ili reći
što nam smeta.
NATRUM MURIATICUM - kod osjećaja duboke tuge i snažnih sjećanja na prošle tužne događaje.
SEROTONINE - umjesto čokolade i kaloričnih božićnih kolača.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo