-
Konstantno mijenjamo uspomene
Naše uspomene nam se, u glavi vrte, poput kratkih filmova ili video klipova. To su stvari koje sigurno i netaknuto stoje u jednoj 'ladici' u mozgu. No, kažu stručnjaci, da što češće prizivamo uspomene, to one postaju netočnije tijekom vremena. Odnosno, neznatno ih mijenjamo.
Na primjer, ako se ne sjećate tko je sve bio na obiteljskom okupljanju prije nekoliko godina, a znate da vaša teta te stvari nikad ne propušta, vaš um će je s vremenom uključiti u uspomene. Iako možda i nije bila tamo.
-
Možemo imati samo ograničen broj prijatelja
Znanstvenici su pokušali definirati koliko bi velika mogla biti grupa u kojoj bi se čovjek ugodno osjećao. Došli su do brojke 50-200 i to je broj ljudi s kojima možete održavati kontakt i znati dovoljno informacija o svakome.
-
Sretniji smo kad smo prezaposleni
Zamislite da ste na aerodromu i da trebate pokupiti prtljagu. Trebalo vam je 10 minuta da dođete do dijela gdje se ona nalazi i kad ste došli torba vas je već čekala.
I sad malo drugačiji scenarij. Našli ste prečicu i trebalo vam je dvije minute da dođete do mjesta gdje se prtljaga nalazi. Ostalih 8 minuta ste čekali da se torba pojavi. U oba scenarija cijeli je taj proces trajao svega 10 minuta. No, u drugom scenariju ste vjerojatno bili nestrpljivi i nezadovoljni.
To je zbog činjenice da naš mozak ne voli biti neaktivan i preferira ostati zauzet. I, za svaki dovršen zadatak mozak nas nagradi dopaminom, hormonom sreće.
-
Možemo zapamtiti samo 3 do 4 stvari istovremeno
Istraživanja pokazuju da naš mozak može pohraniti najviše tri do četiri dijela informacija odjednom. Osim toga, ove informacije mogu se sačuvati samo 20-30 sekundi. Nakon tog vremena, zaboravljamo, osim ako informaciju neprestano osvježavamo u sjećanju.
Na primjer, vozite i razgovarate telefonom (nemojte to raditi!). Osoba s druge strane vam daje broj, ali ga ne možete zapisati te ga pokušavate zapamtiti. Ponavljate ga iznova i iznova, kako biste ga sačuvali u kratkoročnom pamćenju sve dok ne stanete i zapišete ga.
Usput, činjenica da nam je lakše zapamtiti 3-4 podatka istodobno objašnjava zašto se toliko toga sastoji od 3-4 znamenke ili redaka.
-
Naša vizualna percepcija stvari se razlikuje od njihovog stvarnog izgleda
Naš mozak stalno obrađuje informacije dobivene od osjetilnih organa. Analizira vizualne slike i interpretira ih u obliku koji nam je dostupan.
Na primjer, razlog zašto možemo brzo čitali tekst leži u činjenici da ga zapravo ne čitamo. Jednostavno primijetimo prva i posljednja slova svake riječi i intuitivno ispunimo ostatak, na temelju našeg prošlog iskustva.
-
Oko 30 posto vremena provodimo sanjareći
Na poslu ste i prolazite kroz neko istraživanje. U jednom trenutku shvatite da ste istu rečenicu pročitali tri puta zaredom. Umjesto da analizirate tekst, vaše misli lutaju posvuda. Znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji kažu kako svaki dan provedemo oko 30 posto vremena sanjareći.
Ponekad (tijekom dužeg putovanja) ta se brojka penje na 70 posto. I nema ništa loše u tome. Studije pokazuju da su ljudi koji vole tako 'odlutati' kreativniji. Osim toga, lakše rješavaju probleme i bolje se nose sa stresom.
-
U životu ne možemo ignorirati 3 stvari: hranu, seks i opasnost
Jeste li se ikad zapitali zašto ljudi u prometu, kada vide nesreću, usporavaju i gledaju? Takvu znatiželju pokreće naš 'drevni mozak' - odjeljak odgovoran za opstanak. Taj nagon zanimaju tri osnovne stvari: hrana, reprodukcija i opasnost.
-
Trebamo što je moguće više izbora
Kao dio nedavne studije, znanstvenici su postavili dva stola u supermarketu. Na prvi su stol stavili 6 različitih vrsti pekmeza, a na drugi 24. Oko 60 posto kupaca je zastalo i probalo pekmeze s prvog stola, no kad je došao red na kupnju, popularnijim se pokazao stol broj dva.
Zašto se to dogodilo?
Kao što već znamo, mozak se može fokusirati samo na 3-4 stvari u isto vrijeme. Dakle, donošenje konačnih odluka je lakše kada postoji ograničen broj opcija (tj. 6 vrsti pekmeza).
Ipak, uvijek želimo raznolikost. Volimo pregledavati širok raspon proizvoda - zbog toga ćemo se prije zaustaviti pored drugog stola (iako ćemo na kraju kupiti istu marku pekmeza koju smo kupili već 100 puta).
-
Većinu odluka donosimo nesvjesno
Voljeli bismo vjerovati da su sve naše akcije rezultat pažljivog planiranja, ali u stvarnosti 60-80 posto naših svakodnevnih odluka donosimo nesvjesno. Ne razmišljamo o tome da radimo te stvari, samo ih radimo.
Svake sekunde, naš mozak prima milijune jedinica podataka. Kako bi se spriječilo prekomjerno iscrpljivanje, dio posla se ispušta u podsvijest. Pritiskanje tipki, isključivanje svjetala, zatvaranje ulaznih vrata - takve akcije radimo automatski, bez razmišljanja.
S druge strane, to često dovodi do zbrke. Na primjer, kad stignemo u ured i odjednom se počnemo pitati jesmo li isključili peglu.
-
Multitasking ne postoji
Ma kako sad to, sigurno se pitate.
Istraživanja pokazuju da možemo izvoditi samo jednu kognitivnu aktivnost u isto vrijeme. Pokušajte istovremeno razgovarati i čitati ili pisati pismo tijekom slušanja audioknjige. Teško, ha? Naime, naš mozak se ne može istodobno usredotočiti na dva zadatka.
Međutim, postoji iznimka (već nam je lakše).
Ako je druga aktivnost čisto fizička i automatska, tada je moguće kombinirati dva zadatka.