U organizaciji Hrvatskoga kardiološkog društva u Zakladi 'Hrvatska kuća srca' obilježena je 15. godišnjica Hrvatske mreže intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda. Od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj je 2017. godine umrlo 23 504 osobe, a uzrok većine tih smrti upravo je akutni infarkt miokarda (srčani udar).
Prije uvođenja Mreže intervencijskog liječenja u nekim je hrvatskim bolnicama smrtnost pri akutnom infarktu dosezala oko 20 posto, no nakon uvođenja ovog projekta ta se smrtnost smanjila na 4 do 7 posto izjednačivši se s rezultatima liječenja u najrazvijenijim europskim zemljama.
Inovativno liječenje
Početkom 2000. godine u stručnoj kardiološkoj zajednici postalo je jasno da je pri srčanom udaru hitno mehaničko otvaranje (tzv. perkutana koronarna intervencija (PCI)) najbolja postojeća metoda liječenja. Ova metoda sastoji se od koronarografije, identifikacije koronarnog začepljenja ili suženja odgovornoga za nastanak srčanog udara te mehaničkog otvaranja koronarne arterije. Takvim pristupom, uz ostalu pripadajuću terapiju koja se sastoji od lijekova i intenzivnog praćenja bolesnika, bitno se smanjuje bolnička i kasnija smrtnost bolesnika.
Velika prednost takve terapije, pored medicinske, jest i dugoročna ušteda u liječenju i praćenju bolesnika nakon infarkta miokarda, naglasio je prof. dr. sc. Zdravko Babić, dr. med., predsjednik Radne skupine za akutni koronarni sindrom Hrvatskoga kardiološkog društva.
Nakon prvotnih pozitivnih iskustava u inovativnom liječenju i europskih smjernica za dijagnostiku i liječenje akutnog infarkta miokarda koje intervencijsko liječenje proglašava zlatnim standardom, Hrvatsko kardiološko društvo osniva Radnu skupinu za akutni koronarni sindrom i predlaže Ministarstvu zdravstva pokretanje pilot-projekta uvođenja primarne perkutane intervencije u liječenju akutnog infarkta miokarda za šire područje Zagreba, s perspektivom njegove buduće primjene u cijeloj zemlji.
Jedno je od najvećih postignuća suvremene hrvatske kardiologije
Sredinom 2005. odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatska mreža intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda uvedena je u sustav zdravstvene zaštite. Rezultati već prve faze ove mreže međunarodno su prepoznati te unatoč nižem bruto nacionalnom dohotku u odnosu na zemlje s kojima se uspoređuje, s 400 do 600 hitnih intervencija na milijun stanovnika i mrežom koja pokriva 75 posto populacije, naša se zemlja u to vrijeme svrstava među zemlje s najbolje organiziranim liječenjem akutnog STEMI u Europi i svijetu.
Napretkom Hrvatske mreže broj takvih intervencija raste na više od 600 na milijun stanovnika, čime se i danas nalazimo uz bok najrazvijenijim zemljama svijeta, istaknuo je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva.
Projekt intervencijskog liječenja akutnog infarkta miokarda jedno je od najvećih postignuća suvremene hrvatske kardiologije, ali i medicine općenito. Njime je dokazano da se znanjem, entuzijazmom i dobrom organizacijom mogu prevladati materijalne poteškoće s izravnim povoljnim učincima na zdravlje nacije. Posljednjih desetak godina smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj smanjila se za oko deset posto, čemu je zasigurno pridonijela i Mreža intervencijskog liječenja akutnoga infarkta miokarda. Projekt je i u kontinuiranoj nadogradnji – u liječenje se uvode nove generacije stentova (žilnih potpornica), novi učinkovitiji lijekovi i novi postupnici, koji dodatno unapređuju kvalitetu i učinkovitost liječenja bolesnika.
Svojim dolaskom obljetnicu je podržao i prof. dr. sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva RH: „Ovo je mnogo više od samog obilježavanja projekta, prije svega važno je naglasiti kako je upravo zahvaljujući mreži intervencijskog liječenja kroz petnaest godina spašeno tisuće i tisuće života bolesnika akutnog infarkta miokarda."
U povodu obilježavanja 15. obljetnice mreže dodijeljene su i zahvalnice Hrvatskoga kardiološkog društva zaslužnima za Hrvatsku mrežu hitnog liječenja infarkta miokarda, a to su – prof. dr. sc. Andrija Hebrang , dr. med., prof. dr. sc. Šime Mihatov, dr. med., prof. dr. sc. Vjeran Nikolić Heitzler, dr.med., prof. dr. sc. Maja Strozzi, dr. med. i prim. dr. sc. Željko Plazonić, dr. med.