preživjela srčani udar

Umor i bezvoljnost pripisivala sam menopauzi, a nekoliko mjeseci prije infarkta pojavio se novi simptom

Kada ti tijelo šalje signale da posustaje, a ti ga ne poslušaš, može se dogoditi da te udari ravno u srce. To je osjetila Ljiljana Topolovec kada je u 53. preživjela srčani udar. Kako bi se skrenula pozornost na simptome srčanog udara, njihovu specifičnost kada se radi o ženskom srcu i mjerama koje treba poduzeti ulaskom u menopauzu, pokrenut je projekt "Žena i srce", a u Zagrebu kreće probir ranog otkrivanja bolesti srca u žena starijih od 50 godina

 

Zagrebačka frizerka Ljiljana Topolovec (55) u godinama je kada žene možda tek počinju više osvješćivati da trebaju paziti na svoje srce te da žensko srce nije jednako muškom i da suptilniji simptomi koje možda osjećaju mogu biti znak srčanog udara. No, Ljiljana Topolovec već, nažalost, itekako zna kako to može izgledati. Srčani udar doživjela je početkom 2019. Tada su joj bile 53 godine. Brzom intervencijom spašen joj je život. Najprije su joj ugrađena dva stenta, a nakon mjesec dana i treći.


"To su lijekovi za vas?"

S Ljiljanom Topolovec razgovarali smo dva puta, godinu dana nakon srčanog udara i sada kada se priključila projektu "Žena i srce". U suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i Gradskim uredom za zdravstvo Grada Zagreba Hrvatska kuća srca pokrenula je projekt "Žena i srce" kojemu je cilj podizanje svijesti o pojavnosti kardiovaskularnih bolesti kod žena, njihovu ranom prepoznavanju i liječenju. Ljiljanina otvorena ispovijest može pomoći drugim ženama da prepoznaju probleme sa srcem i na vrijeme poduzmu korake kako ono ne bi stalo. Kako kaže Ljiljana, ne vidi se da ćeš doživjeti srčani udar, a njoj se dogodi i da je ljekarnica, kada u ljekarni uzima svoje lijekove, u nevjerici pita: "Zar su to lijekovi za vas?"

Bolesti srca nipošto nisu, kako se pogrešno smatra, bolesti pretežito muškaraca. Naprotiv, i muškarci i žene u jednakom su riziku od srčano-žilnih bolesti, ali one su za žene smrtonosnije i kasnije se javljaju - kod žena od 55. godine, a kod muškaraca deset godina ranije. U 2019. u Hrvatskoj su umrle 12.673 žene od kardiovaskularnih bolesti i upravo je to najčešći uzrok smrti žena. Iste je godine od kardiovaskularnih bolesti umrlo gotovo 3500 žena više nego muškaraca. Iskazano postocima, od bolesti srca godišnje u Hrvatskoj umire 48 posto žena i 38 posto muškaraca. Tu crnu brojku Ljiljana Topolovec je, nasreću, izbjegla.

 

- Nekoliko dana prije srčanog udara osjećala sam se baš loše, mučila me nesanica i tupa bol u prsima. To jutro nekako sam se izvukla iz kreveta i počela obavljati svoju dnevnu rutinu. Postajalo mi je sve teže i u jednom sam trenutku osjetila da ne mogu ni dovršiti ručak. Suprug je prvi otišao na posao, i ja sam namjeravala krenuti, no onda sam shvatila da nešto nije u redu. Pozvala sam taksi i otišla na hitnu u KBC Sestara milosrdnica. Odmah su me primili, izmjerili tlak, napravili EKG... Po licu liječnice shvatila sam da nešto ne štima. Kad su mi rekli da imam infarkt i da moram na operaciju, pitala sam: 'Baš sada?!' - ispričala je Ljiljana Topolovec nedavno za magazin Gloriju. Kaže da nije uopće bila svjesna da je u smrtnoj opasnosti.


Menopauza

Kada odvrti film, kaže da je promjene zapravo primijetila nakon pedesete, odnosno ulaskom u menopauzu. Menopauzi je pripisivala kronični umor, malaksalost, bezvoljnost, isprekidan san... Nekoliko mjeseci prije infarkta počelo je s pritiskom u prsima, uvijek ujutro, a Ljiljana je mislila da je to refleksna bol od kralježnice pa bi uzela tabletu protiv bolova. Ali, baš suprotno - pritisak i nelagoda u grudima jedan je od prvih znakova koje nam šalje srce. Ljiljana ih nije poslušala, unatoč tome što je njezin otac također doživio infarkt i preživio ga s dva stenta, ali u 75. godini. Nakon infarkta život više nije isti. Mnogo je promjena životnih navika koje treba usvojiti, a to je osjetila i Ljiljana. U razgovoru prije godinu dana ispričala nam je da se vrlo brzo vratila na posao. Ali i vrlo brzo ponovno završila na bolovanju. Promjena prehrane, tjelovježba i kardiološka rehabilitacija nužni su kako bi se nastavilo s kvalitetnim životom. Opuštanje i eliminacija stresa također su vrlo važni.

- Prije bolesti bila sam vrlo aktivna, puno sam radila, bavila se velikom okućnicom... Usporila sam tempo i postavila si limite iznad kojih ne idem. Dobro sve važem i pazim kako ću nešto napraviti i hoću li uopće napraviti. Fokusiram se samo na ono što je doista važno. Bolest me naučila da se trebam okrenuti sebi i ne zamarati se nevažnim sitnicama, a to bih poručila i svim ženama moje dobi. Inače sam dosta senzibilna i empatična osoba, pa se i tuđi problemi primaju za mene i snažno ih proživljavam. Sada se nastojim poštedjeti od mnogo toga i ne dam se uvlačiti u išta što me opterećuje - ispričala nam je Ljiljana prije godinu dana.

Veliku podršku ima u obitelji, suprug Miljenko i kćeri Dorotea i Sonja doista joj mnogo pomažu i olakšavaju. Kako ističe kardiolog Davor Miličić, srčane su bolesti za žensku patologiju iznimno važne. Od srca umire skoro 50 posto žena. Velika većina tih bolesti može se spriječiti.

- Preventivnim pregledima i zdravim životnim navikama može se spriječiti 70 do 80 posto bolesti srca kojima je uzrok ateroskleroza. 'Samo srcem možemo pobijediti bolesti srca' ovogodišnji je slogan Svjetskog dana srca koji smo obilježili 29. rujna, a to znači da je potrebno zavoljeti zdrave navike, zdravu prehranu i kretanje te da nam te navike ne predstavljaju teret, nelagodu i frustraciju. Treba ih prihvatiti srcem - naglašava akademik Davor Miličić, upravitelj zaklade Hrvatska kuća srca.


Najčešće nakon 55.

Iako je rizik od srčanih bolesti jednak kod žena i muškaraca, kod muškaraca se srčane bolesti dijagnosticiraju mnogo ranije nego kod žena. Razlog tome je i predrasuda da je jedan od primarnih čimbenika rizika za srčanu bolest muški spol. No, rezultati brojnih istraživanja, posebno onih provedenih u Americi, govore da žene nisu pošteđene. Naprotiv, bolesti srca vodeći su uzrok smrti kod žena. - U Hrvatskoj posljednjih nekoliko desetljeća svaka druga osoba umre od bolesti srca i krvnih žila. Posljednjih deset godina smrtnost je smanjena za 10 posto, što je stanoviti uspjeh, no i dalje smo zemlja visokog rizika za srčano-žilne bolesti u relacijama EU.

Kod žena se bolesti srca češće javljaju nakon 55. godine, a kod muškaraca znatno ranije. Iako žene ne doživljavaju češće srčani udar od muškaraca, ipak, u konačnici, više žena umire od bolesti srca u odnosu na muškarce. Poznata je činjenica da su žene u mlađoj dobi djelomično zaštićene od rizika srčanog udara zahvaljujući spolnim hormonima, a nakon menopauze, kada ženski spolni hormoni prestanu djelovati, i zaštita nestaje. Rizik od srčanog udara postupno se povisuje i izjednačava s rizikom kod muškaraca - naglašava akademik Davor Miličić.

 

Manje je poznato da je djelovanje nekih rizičnih čimbenika izraženije u žena, što znači da će češće dovesti do srčanog udara. Dijabetes i pušenje su zajednički faktori rizika u oba spola, no žene s tim predispozicijama imaju veći rizik razvoja bolesti srca nego muškarci. Uz to, kod žena postoje i posebni faktori rizika kao što je trudnoća, a komplikacije vezane uz nju također mogu biti izvor problema za žensko srce.

Zagreb, 070120.
Ilica
Ljiljana Topolovec, zenu koja je prezivjela infarkt i ima tri stenta. Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Suvar CROPIX

Ljiljana kaže da je promjene primijetila nakon pedesete, odnosno ulaskom u menopauzu

 


Drugačiji simptomi

Općenito su simptomi srčanog udara kod žena drugačiji i suptilniji nego kod muškaraca pa se ponekad i ne prepoznaju na vrijeme. U pravilu žene imaju blaže znakove srčanog udara od muškaraca pa često nisu ni svjesne što im se događa ili umanjuju svoje simptome. Kod žena se rjeđe javlja klasični simptom izrazite boli u prsima, a češće je prisutan osjećaj pritiska ili blage nelagode u prsima i bolovi u drugim dijelovima tijela kao što je bol u području trbuha, ramena, ruke te pojava mučnine, povraćanja, nedostatka daha, vrtoglavice, iznenadni umor i slabost.

- Posljednjih petnaestak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijsku bolest. Ove godine apeliramo na sve građane da čuvaju svoje srce. Zbog pandemije koronavirusa prevencija je važnija nego ikada, pogotovo kada znamo da su upravo kardiovaskularni bolesnici rizični za razvoj težih simptoma bolesti covid-19. Također, važno je reći kako svi oni koji imaju visoki rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti trebaju posjetiti liječnika i obaviti preglede bez obzira na pandemiju koronavirusa - ističe akademik Miličić.


Rizični faktori za srčani udar (za oba spola)

● pušenje

● dijabetes

● pretilost

● povišene razine kolesterola i triglicerida

● visoki krvni tlak

● manjak tjelesne aktivnosti


Simptomi srčanog udara kod žena

● osjećaj pritiska i nelagode iza prsne kosti

● umjerena do jaka bol u trbuhu

● bol u leđima

● bol u lijevoj ruci i lijevoj čeljusti, ponekad s trncima

● mučnina

● znojenje

 ● osjećaj tjeskobe, kratak dah i otežano disanje


PROJEKT "ŽENA I SRCE"

U sklopu projekta "Žena i srce" organiziran je probir mlađih žena na moguću bolest srca. U suradnji s domovima zdravlja u Zagrebu i Poliklinikom za prevenciju kardiovaskularnih bolesti Zagreb (Srčana) po 250 žena uputit će se na vađenje krvi i provjeru kardiospecifičnog biomarkera troponin I. Zamišljeno je da se probir napravi svim ženama od 35 do 60 godina u sljedeće tri godine.

No, u prvom valu organizirano je upućivanje po 250 žena starijih od 50 godina u Polikliniku Srčana, koja ima i opremu i educirano osoblje za takvu vrstu krvne pretrage. Kojih će to 250 žena biti, odredit će liječnici obiteljske medicine.

- Kardiospecifični biomarker troponin I u krvi pomaže u otkrivanju rizika za razvoj kardiovaskularnog incidenta kod asimptomatske populacije. Žene koje nemaju simptome, a imaju povišene vrijednosti troponina, povezuju se s većim rizikom za razvoj kardiovaskularnih bolesti u budućnosti - kaže dr. Ivana Portolan Pajić, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo i članica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca. U probir za rano otkrivanje bolesti srca, uz kriterij da imaju 50 i više godina, bit će uključene žene koje već nemaju dijagnosticiranu srčanu bolest. Također, žene koje imaju neku autoimunu bolest, sistemsku bolest ili bolest jetre isključuju se iz ovog probira jer za njih ovaj test nije pokazatelj pravog stanja.

- Drago mi je što smo u ovim teškim vremenima aktualne pandemije covida-19 uspjeli pokrenuti ovaj projekt koji je važan za kardiovaskularno zdravlje, a kardiovaskularne bolesti i dalje su ubojica broj jedan u svijetu. Važno je da žene postanu svjesne da su srčane bolesti veliki rizik za smrtni ishod. Važna poruka svim ženama jest da vole sebe i svoje srce. Žene sebe nerijetko stavljaju u drugi plan, a o tome svjedoči i 48 posto preminulih žena od bolesti srca svake godine. Početkom godine zvat ćemo i sljedećih 250 žena na uzorkovanje krvi u Polikliniku Srčana, a one koje imaju povišene vrijednosti troponina uputit ćemo na daljnje pretrage. Također, žene za koje se pokaže da su rizične, a troponini su im u dobrim razinama, educirat ćemo i osvješćivati kako da paze na svoje srce. Troponin je dobar biomarker, ima različite vrijednosti za muškarce i žene, što njegovi prethodnici nisu imali i smatra se vrlo pouzdanim pokazateljem razvoja srčane bolesti - kaže izv. prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike Srčana.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo