Jesmo li zaboravili?

Ugledni psihijatar otkriva 15 savjeta kojima nećemo zaglupljivati mozak (više no što je potrebno)

Manfredu Spitzeru, njemačkom neuroznanstveniku i psihijatru, direktoru Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu, u raznim se prigodama, kaže, predbacivalo da ne zna o čemu piše kad tvrdi da primjerice računalne igre čine djecu debelom, glupom, nasilnom i tupom. No, njegovo iskustvo pokazuje drugačije.

Uz korištenje digitalnih medija idu različite popratne pojave, a sve počinje od slabog učenja u djetinjstvu i manjkavog socialnog kontakta.

Ne radi se o tome da se borimo protiv njih ili da ih želimo ukinuti. Ali istodobno smo svjesni da digitalni mediji imaju visok potencijal stvaranja ovisnosti i da dugoročno štete tijelu (stres, nesanica, pretilost - sa svim popratnim pojavama) i prije svega duhu. A i mozak nam se, uslijed nedovoljnog korištenja, smanjuje uslijed čega može doći do digitalne demencije.

O svemu ovome u svojoj novoj knjizi pod naslovom "Digitalna demencija - kako mi i naša djeca silazimo s uma", čije je hrvatsko izdanje objavio Ljevak piše Manfred Spitzer, ugledni njemački neuroznanstvenik i psihijatar, direktor Psihijatrijske sveučilišne bolnice u Ulmu.

 

Kako bismo mozak duže održali vitalnim i manje ga zaglupljivali, Manfred Spitzer savjetuje da pratimo ovih 15 točaka:

1. Hranite se zdravo.

Najčešće obolijevamo zbog nezdrave prehrane, a to se može spriječiti konzumiranjem zdravih namirnica. Dakle, kupine, brokula, tu i tamo malo čokolade i čaša crnog vina, kao i nešto ribe.


2. Svakodnevno hodajte 30 minuta.

Svaki dan krećite se pola sata (recimo do radnog mjesta ili u kupovinu i natrag), to je najbolje što možete učiniti za svoje tijelo.


3. Fokusirajte se.

Pokušajte biti manje zamišljeni i odsutni. Budite svjesni vremena i mjesta. Jedna studija objavljena u časopisu Science potvrdila je prastari savjet učitelja meditacije da se s koncentracijom mora biti sada i ovdje, a ne negdje drugdje. Tko to uspijeva, sretniji je, a tko mozga (posebice o prošlosti), manje je sretan.


4. Ne forsirajte se.

Poduzimajte samo stvari koje su izvedive. Skloni smo si postavljati previsoke zahtjeve. Pritom možemo doživjeti samo neuspjeh i još se više razočarati u sebe i biti nesretni.


5. Pomažite drugima.

Istraživanja su pokazala da je pomoć zdrava za pomagača i da novac usrećuje samo one koji ga troše na druge.


6. Ne opterećujte se novcem.

Kad smo već kod novca: ne čini nas ni sretnima niti zdravima. Naprotiv, usredotočenost na njega hrani škrtost i usamljenost. Kad trošite, onda trošite na doživljaje, a ne na stvari. Stvari postanu stare, zahrđaju, trebaju mjesta i skupljaju prašinu. Postaju sve napornije i vuku nas prema dnu, za razliku od doživljaja: što su dalje u prošlosti, to nam se čine ljepšima. Čuvamo ih u sjećanju, postaju dio nas - osim ako postanemo dementni. Ali onda nam ni stvari više ne koriste.


7. Povremeno svjesno slušajte glazbu.

Istraživanje mozga dokazalo je da jedino glazba ograničava aktivnost područja mozga zaduženih za tjeskobu, a potiče one zadužene za sreću. Prema dobroj glazbi odnosite se kao prema dobrom jelu: ni u jednom ni u drugom ne uživajte usputno. I to je moguće, ali puna koncentracija je bolja.

Attractive young woman listening music using her smart phone and looking at her reflection in the glass case while spending carefree time in the city
Getty Images/iStockphoto

Nije šala - digitalni mediji stvaraju ovisnost, debljinu, nesanicu, depresiju, doprinose kognitivnom propadanju i konačno pospješuju demencijske procese.



8. Smješkajte se!

Čak i kad vam baš i nije do toga. Naši osjećaji nisu jednosmjerna cesta od mozga prema žlijezdama i mišićima. Naš mozak uzima informacije iz našeg tijela i tako shvaća vlastito emotivno stanje: kome iznenada snažno zakuca srce, može već zbog toga doživjeti strah, a i ne plačemo samo jer smo žalosni nego smo katkad žalosni zato što plačemo. Isto je i sa smijehom. Tko se smješka, makar i bez razloga, potiče područja zadužena za osjećaj ugode. Botoks ne sprečava samo bore "smijalice" nego i osjećaj sreće.


9. Pjevajte jer to je zdravo.

Ako se ne usudite jer se bojite da bi vas netko mogao čuti, pjevajte u autu. Uključite neku radijsku stanicu s pjesmama koje vam se sviđaju i pjevajte.


10. Budite aktivni i svladavajte prepreke!

Tko se osjeća bolje - turist koji se žičarom dovezao na brdo ili planinar koji ga je osvojio? Naravno, onaj koji je oznojen stigao gore i odozgo uživa u pogledu osjeća se ispunjenije od onoga tko odmah uđe u restoran ili suvenirnicu, a da šumu, zrak i tišinu nije ni zamijetio.


11. Pojednostavnite svoj život!

Kupujemo kosilice na kojima se može sjediti, voziti i udobno kositi i usput odmah uzimamo i sprave za vježbanje poput sobnog bicikla jer se nedovoljno krećemo. Možda i u istoj trgovini. Ukratko, koristimo pokretne stepenice, dizala i vozimo se autom u studio za fitness, a mogli bismo živjeti jednostavnije: manje stvari iziskuje manje održavanja i obaveza.


12. Pustite ljude u svoj život!

Na gotovo sve što potiče naše centre za sreću navikavamo se relativno brzo. Najvažnija iznimka: drugi ljudi. Smiješak, ugodni razgovori, zajednički obrok, neka zajednička aktivnost - to nam ispunjava život. Večera s troje prijatelja čini sretnijim i daje više od tristo virtualnih kontakata na Facebooku.


13. Provodite vrijeme u prirodi jer ona godi tijelu i duhu.

Sam prizor livada i stabala podiže naše zadovoljstvo životom. Tko nakon operacije žuči leži u sobi s pogledom na zelenilo vratit će se iz bolnice dan prije nego pacijent koji kroz prozor vidi zidove.


14. Sve što smo rekli vrijedi i za vašu djecu.


15. Na kraju: izbjegavajte digitalne medije.

Čine vas debelima, glupima, agresivnima, usamljenima, bolesnima i nesretnima. Ograničite svojoj djeci vrijeme provedeno uz digitalne medije jer jedino to ima dokazano pozitivan učinak. Svaki dan bez digitalnih medija za dijete je dobiveno vrijeme.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo