Novu vrstu dubokomorskog rakušca (ampifoda) otkrili su istraživači sa Sveučilišta u Newcastleu i to na jednoj od najdubljih točaka Tihog oceana, u Marijanskoj brazdi između Japana i Filipina. Ni na tim dubinama malo biće nije izmaklo plastici – u nekim je jedinkama otkrivena prisutnost plastike, pa je rakušac ponio službeno ime Eurythenes plasticus, kako bi se istaknula važnost poduzimanja hitnih i konkretnih akcija u sprečavanju gomilanja plastike u oceanima.
Razgrađene plastične boce
U račiću je otkrivena prisutnost polietilen tereftalata (PET), supstance koja se vrlo često koristi u kućanstvima, a sadrže je plastične boce za vodu, odjeća za tjelovježbu i mnogi drugi predmeti. Istraživanje je podržala organizacija WWF (World Wide Fund for Nature, jedna od najvećih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja), a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu Zootaxa.
- Činjenica da je plastika dospjela do najdubljih i najudaljenijih mjesta na planetu, pa čak i u tijelo novootkrivene vrste, još je jedan dokaz neadekvatnog zbrinjavanja plastičnog otpada – istaknuo je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji. - Situacija je alarmantna, jer plastika je svuda – u hrani koju jedemo, u vodi koji pijemo, čak i u životinjama koje žive daleko od civilizacije.
Plastika u obroku
Plastični otpad prelazi dug put, najčešće od razvijenih zemalja do jugoistočne Azije, gdje upravljanje otpadom ili nije dovoljno razvijeno ili ne postoji. Velika većina tog otpada ne može se reciklirati, pa se najčešće spaljuje ili odlaže na odlagališta s kojih dospijeva do rijeka, a tako i do oceana. Jednom kada stigne do vode, plastika se razlaže na sitne komadiće - mikroplastiku - te se širi oceanom gdje je brojni organizmi, poput E. plasticusa, mogu progutati.
PET i drugi plastični materijali u oceanima se mogu povezati na ostale industrijske i kemijske onečišćivače koji se, jednom kada dođu u okoliš, vrlo teško i sporo razgrađuju. Čestice mikroplastike vrlo lako ulaze u tijela morskih organizama, a njihovom konzumacijom i u ljudska.
WWF je lani pokrenuo međunarodnu kampanju koja poziva na stvaranje globalnog pravno-obvezujućeg sporazuma za smanjenje plastičnog otpada, poboljšanje gospodarenja otpadom i zaustavljanje plastičnog zagađenja mora i oceana.
Nade ima
- Plastika nije pronađena u svakoj jedinki rakušca E. plasticus, što znači da postoji nada za brojne jedinke te vrste da će upozoravati javnost o raširenosti plastičnog zagađenja mora samo svojim imenom. Kako bismo zaštitili brojne morske vrste i njihova staništa, pozivamo ministra zaštite okoliša i energetike da sudjeluje u stvaranju međunarodnog pravno-obvezujućeg sporazuma kojim će se zaustaviti zagađenje mora i oceana plastikom. Istovremeno, važna je i hitna implementacija propisa EU koji se odnose na gospodarenje otpadom u EU - ističe Kanski.
Svake minute svakog dana u oceane uđe količina najmanje jednog kamiona plastičnog otpada. WWF je stoga pokrenuo peticiju diljem svijeta koju je do sada potpisalo više od 1,6 milijuna ljudi. Klikom na poveznicu možete potpisati peticiju i pozvati svoje vlade da poduzmu konkretne akcije za stvaranje međunarodnog sporazuma za zaustavljanje plastičnog zagađenja: http://www.wwfadria.org/hr/.