Nećemo se lagati, činjenica je da svi tračamo. Komentiramo kolege, susjede, poznate osobe… A jeste li se ikad zapitali koliko minuta dnevno provedete ogovarajući? Vjerovali ili ne, napravljena je studija i o tome. Objavljena je u časopisu Social Psychological and Personality Science te su istraživači došli do zaključka da prosječna osoba dnevno provede 52 minute tračajući.
Ono što je iznenađujuće je to da većina ljudi ne hoda okolo šapćući u uho kolege: 'Jesi li čuo/la što je taj i taj napravio prošli vikend?' Većina zapravo s ljudima oko sebe samo dijeli informacije o osobama iz svojih života.
To je ta jednostavna definicija tračanja: pričanje o osobi koja nije prisutna. Ne mora nužno biti riječ o širenju zlobnih glasina ili sramotnih priča, tračanje podrazumijeva i samo dijeljenje informacija. Prema toj definiciji, tračamo i kada nekome kažemo da nam se rođakinja udaje, da naš prijatelj počinje raditi na novom poslu ili da nam kći uskoro ima važan nastup.
Studija je tako došla do zaključka da u tih 52 minute većinom dijelimo (dosadne) bezazlene detalje iz svakodnevnog života.
Zašto imamo potrebu to raditi?
- Tračanje je fundamentalni ljudski instinkt jer su naši životi duboko ukorijenjeni u grupama. Ne samo da živimo u grupama nego i naš opstanak ovisi o ljudima iz tih grupa.
I zato nam treba što više informacija o ljudima oko nas kako bismo znali kakvi su, kome se može, a kome ne može vjerovati, tko krši pravila, tko je s kim prijatelj, kakvi su im stavovi i pogledi na svijet - objašnjava Mark Leary, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Duke. Dodaje da je tračanje ljudski način preživljavanja i da je staro kao i samo čovječanstvo.
Ogovaranje nas ne informira samo o osobi koja je tema razgovora, nego i o osobi koja ogovara.
- Možemo saznati kakvi su stavovi te osobe, njezina uvjerenja i kako se odnositi prema njoj kada vidimo koga i na koji način ogovara. Ako se i ne uključimo u tračanje, samo slušanje drugih dok ogovaraju govori nam što je toj osobi važno, može li joj se vjerovati da će čuvati tajnu i slično – kaže Leary.
Negativne posljedice
Kada se pridružite tračanju, to može ojačati vaše društvene veze. Štoviše, studija iz 2014. zaključila je da ogovaranje poboljšava suradnju unutar grupe, a njezini članovi postaju manje sebični. Naravno, ne smijemo zaboraviti da tračanje može biti i jako ružno.
- Ogovaranje nerijetko ima i negativne posljedice na onoga koga se ogovara, a ponekad i nas osobu koja ogovara. Na primjer, ako meta ogovaranja otkrije da je ogovarate ili ako oni koji slušaju zaključe da je osoba koja ogovara nametljivac kojem se ne može vjerovati. Tračanje nas može razdvojiti jednako lako kao što nas može zbližiti - zaključuje Leary.