Provjerite svoje znanje

TEST: Koliko znate o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama?

Od deset tvrdnji neke su točne, a neke nisu. Zapišite na komad papira uz svaki broj pitanja "točno" ako mislite da je tvrdnja ispravna, odnosno "netočno" ako je smatrate neispravnom. Na kraju su objašnjenja, pročitajte ih i provjerite svoje znanje tek kada odgovorite na svih deset tvrdnji.


 


1. Osobe mlađe od 65 godina ne mogu oboljeti od demencije.

Što mislite? Točno ili Netočno


2. Gubitak sposobnosti pamćenja jedini je simptom demencije.

Što mislite? Točno ili Netočno


3. Demencija je dio normalnog starenja.

Što mislite? Točno ili Netočno


4. Demencija je češća u bogatim zemljama.

Što mislite? Točno ili Netočno


5. Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije.

Što mislite? Točno ili Netočno


6. Alzheimerova bolest je nasljedna.

Što mislite? Točno ili Netočno


7. Postoji specifičan test kojim se dijagnosticira demencija u psihogerijatriji.

Što mislite? Točno ili Netočno


8. Jednom kad se osobi dijagnosticira demencija, više se ništa ne može učiniti.

Što mislite? Točno ili Netočno


9. Ne postoji mjesto gdje bi se mogao dobiti savjet ili stručna pomoć za problematiku demencije.

Što mislite? Točno ili Netočno


10. Jedan od razloga zašto u Hrvatskoj ljudi s problemima demencije još nerado odlaze liječniku obiteljske medicine jest to što je demencija stigmatizirana.

Što mislite? Točno ili Netočno


Foto: iStock

 

Objašnjenja:

1. Netočno - demencija se može razviti i u mlađih osoba. Pojavnost Alzheimerove bolesti i drugih demencija raste s dobi: u prosjeku se javlja kod jedne od 20 osoba u dobi od 65 do 84 godine, a u dubokoj starosti, od 85 i više godina, učestalost je 1 prema 6.
2. Netočno - postupan gubitak sposobnosti pamćenja jedan je od ranih simptoma demencije. Ostali simptomi u oboljele osobe s demencijom su promjene u osobnosti i ponašanju, gubitak osjećaja za vrijeme i prostor, gubitak sposobnosti izvršavanja svakodnevnih obaveza i jezični problemi.
3. Netočno - demencija je uvijek bolest i nikako nije dio normalnog (fiziološkog) starenja. Zaboravljivost je moguća i u mlađih i starijih, ali to ne determinira demenciju.
4. Netočno - demencija je globalni problem, a 58% osoba s demencijom živi u zemljama s malim i umjerenim dohotkom. Štoviše, očekuje se porast broja osoba s demencijom u tim zemljama sukladno porastu broja osoba starije dobi.
5. Točno - postoji puno uzroka demencija, a najčešći je Alzheimerova bolest koja nastupa naglo i iznenadno.
6. Netočno - vrlo su rijetki slučajevi obiteljske pojavnosti Alzheimerove bolesti, u pravilu je rani početak bolesti povezan s naslijeđenom mutacijom jednog gena. Ako je jedan roditelj imao demenciju u dubokoj starosti (85 i više godina), rizik za razvoj demencije u djece je neznatno povećan.
7. Netočno - ne postoji specifičan test kojim se može dijagnosticirati demencija u psihogerijatriji. Dijagnozu (vodeću i prateće) utvrđuje liječnik opće/obiteljske medicine, specijalist neurolog i/ili psihijatar na osnovi utvrđenog zdravstvenog statusa oboljele starije osobe, procjene funkcionalne sposobnosti u odnosu na fizičku pokretljivost i psihičku samostalnost te heteroanamnestičkih podataka od članova obitelji i drugih. Utvrđivanje zdravstvenog stanja, fizikalni pregled, psihički status, testiranje sposobnosti pamćenja, određeni krvni testovi te snimke mozga uz digitalnu gerontotehnologiju za sada su dovoljni za potvrdu dijagnoze demencije.
8. Netočno - ranom dijagnostikom, geroprofilaktičkim mjerama te ranim započinjanjem liječenja antidementivima može se utjecati na tijek bolesti, terapijskom psihogerijatrijskom rehabilitacijom mogu se smanjiti pridruženi simptomi depresije, tjeskobe, nesanice i prekomjernog psihomotornog nemira do agitacije.
9. Netočno - stručna pomoć može se dobiti od obiteljskog liječnika, specijalista neurologa, psihijatra/psihogerijatra. Također se treba obratiti u nadležni centar za socijalnu skrb, gerontološki centar, dnevni boravak za oboljele od Alzheimerove bolesti, dom za starije osobe, zdravstveno, psihološko i socijalno savjetovalište za članove obitelji oboljelog od Alzheimerove bolesti te u Udrugu za Alzheimerovu bolest itd.
10. Točno - stigma koja prati demenciju posljedica je nedostatka znanja i razumijevanja. Važno je naučiti kako je osoba oboljela od demencije i dalje vrijedan član zajednice u kojoj živi te zaslužuje očuvanje svoga dostojanstva i kvalitetu življenja uz primjenu svih zajamčenih prava za bolesne starije osobe.

(*Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", ujedno Referentni centar Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih osoba, sastavio je test u suradnji s Hrvatskom udrugom za Alzheimerovu bolest prema testu Alzheimer's Disease Internationala o tome koliko znate o demencijama. Prijevod teksta prof. dr. sc. Goran Šimić, 2011., Zagreb)

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo