U europskoj kulturi krizantema je tradicionalno nadgrobni cvijet uz koji se na dan Svih svetih prisjećamo umrle rodbine i prijatelja.
Simbolika krizanteme, kao cvijeta smrti, žaljenja i sjećanja na mrtve, danas je toliko duboko ukorijenjena da je ljudi upravo zbog toga izbjegavaju kao cvijeće za svakodnevne ili praznične prigode.
Tek kada su posljednjih godina cvjećari uzgojili nove vrste koje su sličnije ivančicama nego klasičnim krizantemama velikih cvjetova, krizantema se može darivati ili biti ukras u stanu.
Povijest ovih velikih cvijetovi
Trajne vrste krizantema potječu iz istočne Kine. U Kini je ta biljka stoljećima bila vrlo cijenjena te se zbog vjerovanja da vraća životnu snagu od njezina korijena pripremao eliksir, a od latica i mladica radila se salata. Osim u medicinske svrhe, korištena je i za izradu mirisa te kao ukrasna biljka.
U 8. stoljeću prenesena je u Japan, gdje je postala nacionalni cvijet, a carska obitelj prisvojila ju je kao zaštitni znak koji se nalazi i na njihovu pečatu. Tek u 17. stoljeću, kada je prenesena u Europu, švedski botaničar Karl Linnaeus dao joj je latinski naziv spojivši pritom dvije grčke riječi, chyros - zlatni i anthemon - cvijet, pa je tako zapravo dobila naziv - zlatni cvijet.
Taj naziv upućuje na činjenicu da su u početku postojale samo žute krizanteme, dok ih danas ima u svim mogućim bojama. U 19. stoljeću s Dalekog istoka u Europu počeli su u većem broju uvoziti krizanteme velikih cvjetova. Brzo su postale pojam egzotične raskoši, birani dar i dragocjen ukras aristokratskih salona.
U Japanu je ona nacionalni cvijet koji je carska obitelj prisvojila kao zaštitni znak i ima potpuno drugačiju simboliku nego što je krizantema ima kod nas.
Cvjetovi krizanteme koji se prodaju gotovo cijele godine nepravedno su kod nas postali cvjetni ukrasi grobova, a u domove se unose rijetko. Njihovi prekrasni cvjetovi traju vrlo dugo u cvjetnim aranžmanima, a široka paleta boja i oblika čini ih vrlo poželjnim i lijepim cvjetnim uresom.
Njezina simbolika od Istoka do Zapada
U Kini i Japanu krizantema ima drugačiju simboliku, nego kod nas u Europi. Ona je tamo simbol vječnog života, moći, obilja i sreće. U nas je ona ponajviše nadgrobno cvijeće. Darovati krizantemu na Istoku znači zaželjeti čovjeku dug život i sreću, a krizantema može biti i simbol duhovnosti i besmrtne duše. No, istočnjačka se simbolika krizanteme na zapadu nije nikad posve uvriježila.
Zbog rijetke osobine da cvijeta takoreći na pragu zime, netom prije nego mraz uništi posljednje cvijeće, u europskoj su kulturi ubrzo prevladala dijametralno suprotna simbolička značenja prolaznosti, smrti i žaljenje za umrlima.
Grčki mit o nastanku krizanteme govori o neispunjenoj ljubavi nimfe Klitije koja se nasmrt zaljubila u boga sunca Helija. No bogu je bila draža njezina sestra Leukoteja. Ljubomora Klitija, bolesna od ljubavne vrućice, klevetom je uzrokovala njezinu smrt, a zatim pobjegla u pustinju. Ovidije pripovijeda kako je devet dana sjedila na goloj zemlji, bez jela i pića, i pogledom neprestano pratila sunce, dok nije izdahnula i pretvorila se u cvijet koji se neprestano okreće prema suncu i prati ga na njegovu putu preko neba.
Bijela, žuta, narančasta, crvena, ljubičasta - krizantema dolazi u više boja i oblika, ali sve do jedne cvjetaju do studenog i predstavljaju jedan od najljepših cvijetova.
Dolazi u više oblika i boja
Krizantema je bliska srcu bila i djevici Artemidi, zato je njezin bijeli ili žuti cvijet u antičkoj kulturi mogao katkad biti i atributom grčke božice lova.
Kako je krizantema još u antici simbolizirala djevičanstvo i čistoću, u kršćanstvu je veoma rano postala atributom Djevice Marije. U velikoj mjeri očuvala je i staru antičku simboliku žaljenja i smrti, koju je kršćanstvo dopunilo motivom mučeničke smrti. Tako je krizantema jedan od simbola mučenika koji su umrli za pravu vjeru. Paralela s mitom o nesretnoj Klitiji dovoljno je vidljiva. Kao što je djevojka sve do smrti slijedila svoju ljubav i ostala joj vjerna i nakon smrti, tako su i kršćanski mučenici zbog ljubavi prema Bogu spremni umrijeti kako bi zauvijek mogli ostati vjerni Bogu i nakon smrti vidjeti svjetlo prave vjere.
Krizantema je među posljednjim biljkama koje cvatu na gredici. Cvate od rujna do studenoga, a krase je cvjetovi u mnogim bojama - od bijele, narančaste, žute do crvene i ružičaste. Ovaj cvijet može imati i više oblika, od brojnih sitnih cvjetića do velikih loptastih cvjetova.
Oblik cvijeta može biti i klasast ili cjevast. Raspored pri sadnji kod krizanteme jako je važan. Ako su posađene pregusto, biljke će se izdužiti i imati manji broj pupoljaka, a to će pogodovati pojavi bolesti.
