Hrvati se većinom smatraju sretnim narodom. Razinu sreće ocijenili su u prosjeku ocjenom 6,75 na ljestvici od jedan do deset (s tim da je 1 vrlo nesretan, a 10 vrlo sretan). Sreća se definira kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar.
Najsretniji narodi
Najsretniji narodi žive u Finskoj, Danskoj i Luksemburgu, pokazalo je Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) provedeno 2016. godine, a očekuje se i novo, možda uoči Međunarodnog dana sreće, koji se slavi 20. ožujka po preporuci Ujedinjenih naroda.
- Jesu li stanovnici različitih regija u Hrvatskoj podjednako sretni?
- Što nas čini sretnima: je li to zdravlje, novac, obitelj, prijatelji ili možda neka kombinacija svega nabrojanog?
- Tko je sretniji: muškarci ili žene, stariji ili mlađi, Karlovčani ili Puljani, konobari ili vozači?
- Jesmo li tvorci svoje sreće?
- Možemo li je povećati?
- Mijenja li se osjećaj zadovoljstva i sreće kroz vrijeme i o čemu to ovisi?
Odgovore na ovakva pitanja dat će opsežno istraživanje kvalitete života i sreće koje trenutačno provode znanstvenici Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Na www.sreca.hr možete ispuniti upitnik i sudjelovati u istraživanju, ali i saznati više o projektu Cro-Well: Hrvatsko istraživanje dobrobiti.
Jedno od najvećih istraživanja o sreći počelo je 1938. na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihova tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima. Rezultati upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.