Piše: Branka Bartolić, Poliklinika Neuron pri Hrvatskom institutu za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu
Zamislite dan u kojem se budite u 7.40, svjesni da u 8 sati morate biti na poslu... Užurbano se spremate, istrčavate iz stana, sjedate u auto (ako ste jedan od sretnika koji ga ima), krećete u pustolovinu zvanu jutarnji promet... semafori kao da čekaju da im se baš vi približite da upale crveno svjetlo. Usput, dok stojite u koloni vozila, nemoćni da ubrzate proces dolaska s jedne točke na drugu, sijeva vam pomisao da niste platili račun za struju.
Nema veze, nadate se da je neće isključiti baš danas. Konačno stižete na posao i tamo vas dočeka tona posla kojeg morate obaviti, naravno, u tom jednom radnom danu. Rokovi vas pritišću i ne uspijete ih baš sve ispoštivati. Nakon radnog dana razvozite djecu na slobodne aktivnosti, pokušavajući se sjetiti jeste li stavili jutros u auto sportsku torbu i imate li sve što vam treba.
Kako se dan bliži kraju, vaša glava vam poručuje da ste pretjerali. Razvili ste takvu glavobolju da jedva čekate krevet i malo mira za sebe. Navečer biste trebali na neku večeru s prijateljima, ali nju preskačete jer više stvarno nemate snage za druženje. Nakon kućanskih poslova koje ste navečer odradili, liježete u krevet razočarani, pomalo ljuti i tužni, jer u toj jedinoj stvar koju ste danas htjeli uzeti za sebe na kraju niste uspjeli uživati.
Većini nas dogode se ovakvi ili slični dani i oni su tipičan primjer stresa koji nas svakodnevno melje. Naizgled banalna, tema je to koja bitno utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje.
Stres je pojam koji se u današnje vrijeme olako shvaća. Spominjemo ga svakodnevno, slušamo i čitamo o njemu na svim medijima. Ipak, čini se da njegovu snagu i značaj banaliziramo, ne promišljajući o njegovim pravim uzrocima, prirodi i posljedicama.
Stres je ustvari svaka novonastala situacija za čije svladavanje moramo uložiti dodatne napore. Takvih je situacija bezbroj, krenuvši od malih, tzv. "svakodnevnih problema", poput gužve u prometu i manjih razočaranja ljudskim postupcima, do velikih životnih događaja koji bitno utječu na naš život općenito.
Posljedice stresa
Već je opće poznato da je većina današnjih bolesti proizašla upravo iz stresa. Naime, u stresnim situacijama naše tijelo pokreće čitav niz tjelesnih promjena, kako bi se prilagodilo novonastalim okolnostima. To je normalan i prirodan proces koji nas u stresnim situacijama čini efikasnijima, no ako traje predugo ili je previsokog intenziteta, organizam dolazi u stanje iscrpljenja i pokazuje znakove zakazivanja, prvo u vidu psihosomatskih simptoma, zatim poremećaja, a onda i bolesti.
Nije tajna
Treba naglasiti da velika većina nas danas živi u okolnostima pretjerane izloženosti stresu. Procjenjuje se da je više od polovice bolesti s kojima se ljudi javljaju liječnicima obiteljske medicine ustvari psihosomatskog podrijetla, dok neki znanstvenici smatraju da su gotove sve bolesti koje ljudi razvijaju rezultat stresa.
Još davne 1967. godine Holmes i Rahe su konstruirali standardiziranu listu stresnih događaja nazvanu "Ljestvica procjene socijalne prilagodbe", koja sadrži stresne događaje različitog intenziteta.
Oni su pretpostavljali da osoba s višim rezultatom na toj ljestvici ima veće šanse za razvoj bolesti. Nakon pojave ove ljestvice, broj upitnika za mjerenje stresnih životnih događaja se povećao. Zanimljivo je da osim negativnih životnih događaja, ove ljestvice sadrže i pozitivne životne promjene, a koje također od nas zahtijevaju dodatne napore da bismo ih savladali i time nam predstavljaju stres. Takvi događaji su npr. vjenčanje ili rođenje djeteta.
Teško je othrvati se stresnim situacijama, no kada shvatimo da je sve ipak u našim rukama, postat će lakše...
Najstresniji događaji u životu
Među najstresnijim životnim događajima navode se smrt supružnika, rastava braka, razdvojen život partnera, odsluženje zatvorske kazne, smrt ili bolest bliskog člana obitelji, osobna ozljeda ili bolest, sklapanje braka, gubitak posla, umirovljenje, bračne svađe. Većine velikih životnih događaja i njihovog utjecaja na naše psihičko i fizičko zdravlje smo svjesni, dok onih svakodnevnih nismo uvijek svjesni, a oni, ako traju dovoljno dugo, također bitno utječu na naše zdravlje. Općenito, možemo reći da se životni događaji razlikuju s obzirom na to koliko pojedinac mora uložiti napora da bi im se prilagodio, te s obzirom na to kolike će promjene izazvati u njegovom životu. Dakle, stresniji su oni događaji koji zahtijevaju ulaganje velikog napora i koji izazivaju veće životne promjene.
Jedna od najpoznatiji teorija stresa pretpostavlja kako događaji sami po sebi ne predstavljaju stres, već ih naša procjena čini takvima. Naime, kada je izložen stresu, čovjek prolazi kroz tri procesa.
U prvoj fazi procjene percipira neku vrstu prijetnje, zatim slijedi proces osvještavanja svih mogućih reakcija na prijetnju i tek nakon toga slijedi reakcija. Mogli bismo ustvari reći da sam događaj predstavlja samo potencijalni izvor stresa ili stresor, a pojava i intenzitet stresa su subjektivno određeni. Oni ovise o tome kako osoba percipira situaciju. O stresu govorimo u situaciji kada osoba procjenjuje da zahtjevi koji su pred nju postavljeni nadmašuju njezine sposobnosti prilagodbe.
Nakon što je evidentirao potrebu za ulaganjem dodatnih napora kako bi savladao stres, čovjek odabire načine na koje će to učiniti, odnosno strategije suočavanja sa stresom.
Psiholozi su tijekom godina istraživanja stresa, strategije suočavanja sa stresom podijelili u dvije skupine. Prva skupina su strategije suočavanja usmjerene na problem. To su sve one strategije koje je dobro koristiti kad možemo utjecati na stresore koji na nas djeluju. Primjer za to je organizacija vremena i aktivnosti u maločas opisanom primjeru. Drugu skupinu čine strategije usmjerene na emocije i njih je najbolje koristiti kad nemamo utjecaj na izvanredne okolnosti koje nas snađu. Primjer za to bila bi smrt bliskog člana obitelji. Budući da na to, u trenutku kada se već dogodi, više ne možemo utjecati, ono što možemo mijenjati je način kako se s time nosimo. Općenito je naš stav kako se nosimo sa stvarima od presudne važnosti.
Što, dakle, svatko od nas može učiniti kako bi živio što zdraviji život u balansu sa sobom, a istovremeno i burnim okolnostima koje ponekad čine naš život?
Prije svega, treba spomenuti kako su zdrave životne navike, poput dobrog sna, pravilnog plana prehrane, redovite fizičke aktivnosti, izbjegavanja negativnih zdravstvenih ponašanja poput pušenja i pretjerane konzumacije alkohola, dobra podloga za uspješno nošenje s izazovima života. Tada možemo krenuti i korak dalje.
Ako se vratimo nakratko na kaotičan dan opisan na početku ovog teksta, već na prvi pogled shvatit ćemo da je najveći uzrok razvoja ovakvog scenarija neorganiziranost. Svi bismo mogli poraditi na organizaciji svog vremena i aktivnosti i time eliminirati velik udio stresa u našim danima. Dakle, realno planiranje aktivnosti i ciljeva u danu i disciplinirano pridržavanje unaprijed određenih planova, oslobodit će nas opasnosti da se dan otme kontroli. Osjećaj da mi kontroliramo našim danom, a ne on nama, izuzetno je bitan.
Budite iskreni prema sebi
Osim toga, čovjek treba biti iskren prema sebi i osvijestiti svoje mane i slabosti te živjeti dan u nastojanju da što više svojih mana i slabosti napusti, a što više vrlina izgradi. Ovakav rad na sebi svakako zahtijeva velike napore i ljudi se na to teško odlučuju, ali kad shvatimo koliko jedna naša mana, poput lijenosti, može negativno utjecati na naš život i odlučimo je zamijeniti marljivošću i ustrajnošću, vidjet ćemo koliko pozitivnih posljedica to ima na naše funkcioniranje. Samim time što radimo pozitivne promjene na sebi, naše će samopouzdanje rasti i osjećat ćemo se sve spremnijima za nošenje s novim izazovima koje nam život nosi.
Kada su u pitanju veliki životni događaji na koje ne možemo utjecati, poput smrti ili bolesti bliskih osoba, dobro je uključiti i nešto više od onoga što je u ovom trenutku znanosti poznato. U svima nama živi vjera u našu snagu i neki sveobuhvatniji smisao života, samo ih trebamo probuditi. To nam otvara vrata ljepote zahvalnog življenja u svakom danu koji je pred nama, a pored takvog pogleda na život stres nema dovoljno snažno oružje.
- 6 šalica jabučnog soka
- ¼ šalice javorovog sirupa
- 2 štapića cimeta
- 6 klinčića
- naribana narančina korica
- naribana limunova korica
Priprema:
- Ulijte jabučni sok i javorov sirup u veliku posudu od nehrđajućeg čelika.
- Štapiće cimeta, klinčić, naribanu limunovu i narančinu koricu zavežite gazom i sve ubacite u posudu s jabučnim sokom i javorovim sirupom.
- Kuhajte na umjerenoj vatri 5 do 10 minuta. Neka tekućina bude vruća, no ne i kipuća.
- Maknite s vatre, izvadite gazu sa začinima. Izlijte napitak u velike šalice, dodajući po svježi štapić cimeta.