Kada se dobro naspavamo, već smo na pola puta do ozdravljenja, a znanstvenici sa Sveučilišta Berkeley otkrili su da nekvalitetan san za trećinu povećava razinu stresa, što onda posljedično ne ide u prilog oporavku od bolesti i zdravlju.
S obzirom na to da je imunosni sustav aktivan i noću, dok spavamo, nedostatak sna ili loš san može dovesti do bolesti jer se smanjuju sposobnosti organizma da se obrani od virusa i bakterija.
Nakon nekvalitetnog sna tijekom noći medijalni prefrontalni korteks u mozgu, koji pridonosi ublažavanju tjeskobe, ne funkcionira onako kako bi trebao. Istodobno su “dublji” emocionalni centri mozga pretjerano aktivni, objasnili su znanstvenici u časopisu Nature Human Behavior.
Prof. Matthew Walker, jedan od autora studije, rekao je da su uspjeli identificirati novu funkciju dubokog sna, onu koja smanjuje anksioznost, i to tako što reorganizira veze u mozgu. Ovo je istraživanje pokazalo da nedovoljno sna povećava razinu tjeskobe i obratno, da dubok san pridonosi smanjenju takvog tipa stresa.
Posljedice nesanice idući dan osjećamo kao umor. Umor je tjelesni i psihički simptom koji se odražava na zdravlje.
Adolescenti od 12 do 18 godina noću bi trebali spavati između osam i devet sati, a odraslim osobama od 18 do 65 godina preporučuje se sedam do devet sati sna.
Nedavno istraživanje otkrilo je i to da bi spavanje tijekom noći kraće od šest sati moglo udvostručiti rizik od prerane smrti kod ljudi koji pate od kroničnih bolesti.