savjet psihijatrice

Poslijeblagdanska depresija: Pogađa mnoge, no postoje načini kako si pomoći

Ako ste umorni od blagdana, s kojim kilogramom viška i razmišljate kako si više nećete dozvoliti takvu jurnjavu, napetost, bespotrebne konflikte s ukućanima izgledati će kao da su sve te dobre želje, mir i radost druženja prošli pored vas.

Blagdansko veselje već se ispuhalo, mjesec dana i više, svi kao da su bili u posebnoj brzini, druženja, trošenja, kupovanja i slavlja. Ako ste se pokušali priključiti i nije vam nikako uspjelo, ako ste za blagdane bili sami ili usamljeni to je signal da je vrijeme za promjene.

"Ako su svi vaši susjedi negdje otputovali ili su zabavljeni svojim druženjima i obitelji, ako su rijetki prijatelji daleko, ako ste sami još ništa nije izgubljeno. To je znak da je vrijeme da steknete nove prijatelje. To je proces i treba biti aktivan”, rekla je na početku razgovora psihijatrica prof. dr. sc. Vesna Šendula Jengić, dr. Med., ujedno i ravnateljica Psihijatrijske bolnice na Rabu.

Kampor, 170419.
Reportaza iz Psihijatrijske bolnice Rab.
Na fotografiji: izv prof prim dr sc Vesna Sendula Jengic - ravnateljica.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Foto: Tomislav Krišto / CROPIX

Izv. prof. prim. dr. sc. Vesna Šendula Jengić

 

Usamljenost ili osjećaj odbačenosti više nego duševna bolest mogu biti razlogom težeg proživljavanja perioda koji je obilježen obiteljskim okupljanjem i darivanjem. No, ako je suditi po znanstvenim studijama, čini se da je pogoršanje duševnog zdravlja i pojava psihopatologije u vrijeme blagdana, pa tako i Božića, ipak neutemeljena, istaknula je prof. dr. sc. Vesna Šendula Jengić.

-Tuga, usamljenost, loše osjećanje dio su spektra našeg unutrašnjeg doživljavanja. Ako je krajnji izraz krize i apela suicid onda možemo reći da statistike ne prate mišljenja da su upravo blagdani kritično vrijeme. Brojne studije iz europskih zemalja i Amerike potvrđuju da je stopa suicida najviša u toplim mjesecima, proljeće, ljeto i zatim jesen. Od dana u tjednu najugroženiji su ponedjeljak i utorak ,a rezultati nekih studija ukazuju da je suicid češći nakon vikenda ili nakon blagdanskog dana, a ne prije ili na sam taj dan, kazala je psihijatrica.

Razlog zašto neke ljude blagdani ne vesele, krije se u prevelikim očekivanjima od istih, a kulminacija se javlja tik nakon blagdana. Uz stalne dnevne obveze, pripreme za blagdane dodatno iscrpe i premore čovjeka. Loše uspomene na dane u koje smo uložili puno napora i u kojima su naša očekivanja na neki način neispunjena mogu biti razlogom da nas blagdani ne vesele.

 

- Ako ste umorni od blagdana, s kojim kilogramom viška i razmišljate kako si više nećete dozvoliti takvu jurnjavu, napetost, bespotrebne konflikte s ukućanima izgledati će kao da su sve te dobre želje, mir i radost druženja prošli pored vas. Slijedi najduži mjesec u godini koja je na početku, a vi krećete s premalo snage za dalje. Evo vas opet na početku godine s tisuću pitanja na koje ne nalazite odgovore, čemu takva trka, zašto uvijek padate s nogu kada bi se trebali radovati jer blagdani su vrijeme za radovanje, darivanje, druženje i s onima koji ne viđate tijekom godine?, opisuje osjećaje koji su dobro poznati mnogima, nakon što se slavlja utišaju.

Niste se spremili za novi početak i ne radi vam se zapravo baš ništa. Kao da su vas blagdani umjesto radosti pritisnuli svom težinom. Radi li se možda o poslijeblagdanskoj depresiji? Počinje li poslijeblagdanska depresija već za vrijeme blagdana ili njen početak tek kad se svjetla i svjećice blagdanske pozornice ugase, pitanja su na koje je psihijatrica odgovorila za Živim.

-Iako nije klinički priznat, pojam je raširen i već dobro poznat. Odnosi se na pad raspoloženja, tugu, melankoliju, potištenost i pad kvalitete života u periodu koji je kulturološkom i društvenom konvencijom rezerviran za radosti, darivanja, proslave i obiteljsko okupljanje. Njome su češće pogođene osobe koje nemaju s kime podijeliti radost ovog perioda. Ipak, niti oni koji sve to imaju nisu pošteđeni emocionalnih turbulencija te se u posljednje vrijeme sve više govori o poslijeblagdanskoj depresiji, objasnila je liječnica.

Ona zapravo predstavlja tek skup simptoma koji nikako ne trebaju značiti pravi klinički poremećaj i prisutnost jedne od najčešćih bolesti današnjice. Trajanje takozvane -poslijeblagdanske depresije- je na sreću kratko. Simptomi uključuju: umor, bezvoljnost, iritabilnost s češćim prejakim emocionalnim reakcijama na gotovo beznačajne povode, napetost ili pak apatiju, nemogućnost radovanja, povlačenje iz društva kada se očekuje prisutnost. Hoće li se ovi simptomi ponavljati ili su uvod u pravu bolest u mnogome ovisi i o vama, ističe psihijatrica.

- Moglo bi se reći da je ovaj sindrom posljedica suvremenih zapadnjačkih civilizacijskih odrednica koje pred pojedinca postavljaju primarno materijalne i hedonističke zahtjeve. Tako se vrijeme Božićnih i novogodišnjih blagdana pretvorilo u veće ili manje organizacijske projekte nabave hrane, kuhanja, pečenja kolača, pospremanja, traženja i kupovine darova, kićenja i uređenja prostora koji traju i po nekoliko tjedana. Naravno da je čitav taj proces (i period u kojem se isti odvija) opterećen dodatnim tjelesnim i psihičkim naporima. Postavljaju se ciljevi i očekivanja za veseljem i dobrom zabavom. Istovremeno, raste anksioznost zbog nerijetko značajno većeg opterećenja osobnog budžeta i često neumjerenog i nerazumnog trošenja. Ekonomski segment najčešće se osvijesti tek nakon što blagdanska euforija prođe, kazala je.

 

Na zadovoljstvo druženja može utjecati stres, zatim prevelika očekivanja od obiteljskih odnosa i druženja, osobito ako je blagdanski stereotip harmoničnih obiteljskih odnosa u suprotnosti sa stvarnošću, gubitak osobnog prostora itd...

Neke studije provođene u Americi govore o 25 posto populacije koji zapadnu u blagu do jake depresije nakon blagdana. Takvo stanje može biti posljedica iscrpljenosti, anksioznosti zbog ponovne odvojenosti od bliskih osoba, nostalgije za ugodno provedenim trenucima, neumjerene konzumacije jela i pića, kratkoga dana u zimskim mjesecima, poremećenog ritma spavanja itd

- Najvažnije pak je što je svemu tome pridruženo i naše nerealno visoko očekivanje od blagdana. Povratak u stvarnost ustaljene svakodnevice i u radne obveze može izazvati dodatnu tjeskobu, jer se nismo odmorili ,naše emocionalne baterije se nisu napunile, objašnjava dr. Šendula Jengić.

Prema nekim studijama za oko 35 posto osoba po povratku na posao obično je potrebno tjedan dana da bi se vratile do uobičajenog radnog kapaciteta, a ovisno o fizičkom i emocionalnom naboju tijekom blagdana, ponekad je taj period i dulji. Isto se može događati i učenicima koja se nakon školskih praznika vrate u školske klupe.

 

- Ako je osoba sklona depresiji i možda uzima lijekove, ovo je sigurno period kada nije poželjno prekidati terapiju. Dobro je nastaviti s druženjima i razgovarati o svojim osjećajima, iskustvima i doživljajima tijekom blagdana, gledati fotografije i tako ponovno proživljavati i prorađivati pozitivne osjećaje i iskustva. Poslijeblagdansku depresiju može se ublažiti ili izbjeći planovima za sljedeći godišnji odmor, usmjeravanju na aktivnosti koje vesele i koje se mogu prakticirati u svakodnevnom životu.

I u svakodnevnom životu dobro je imati nešto čemu se čovjek veseli i što ga ispunjava, umjesto da se usmjerava na nešto što se događa tek jedan ili dva puta godišnje, neki su od savjeta psihijatrice.

Također nakon blagdanskih opterećenja dobro je provoditi slobodno vrijeme u prirodi i baviti se tjelovježbom ili barem laganom šetnjom. Boravak u prirodi donosi višestruku psihofiziološku dobrobit preko naših osjetila vida, sluha, njuha i opipa, a vrlo je važna i izloženost dnevnom svjetlu. I ispravnom prehranom također možemo utjecati na emocionalno stanje. "Istraživanja upućuju na to da primjerice omega-3 masne kiseline ublažavaju simptome depresije. Uz poznatu mediteransku prehranu značajne izvore dobrih masnih kiselina mogu se naći u orasima, plavoj ribi, lososu, lanenim i bučinim sjemenkama i ulju. Važan je, zatim, magnezij (orašasti plodovi i sjemenke), složeni ugljikohidrati (ječam, proso, quinoa) kao i hrana bogata antioksidansima (betakaroten, vitamini C i E)”, kazala je dr. Vesna Šendula Jengić.Lagana i raznolika prehrana biti će najbolji lijek našem tijelu ako smo za blagdane pretjerali sa kaloričnom ili teškom hranom

Tijekom blagdana, a niti poslije njih ne treba činiti ništa puno; samo se odrecite onoga što Vam se do jučer činilo da trebate biti ili činiti. Misli poput - moram imati i moram biti - sigurno vam neće popraviti raspoloženje.

- Ako ste i ove godine upali u zamku stresa i utrke s vremenom ako su vaša očekivanja bila daleko veća onda je postblagdanska depresija najmanje što vam se moglo dogoditi. Ako ste iznevjerili svoja očekivanja ili su očekivanja iznevjerila vas, dok skidate kuglice s bora, zbrajate račune i čistite ostatke hrane iz hladnjaka, jeste li si postavili neke nove ciljeve?”, kazala je i dodala da Instagram nije mjerilo vrijednosti. Kopiranje drugih samo nas udaljava od nas samih.

- I to će za početak biti sasvim dovoljno. Vratite se k sebi, budite jedini neponovljivi vi sa svim svojim osobinama, kao osoba na koju ste se tisuću puta sasvim uspješno oslonili, vi koji imate stotine odigranih utakmica života, vi koji ste toliko puta učinili dobro, vi svoji i sasvim posebni. Sve je onda daleko lakše. Ne bojte se i ne strepite unaprijed. Češće strahujemo od onoga što bi moglo biti nego od onoga što jest. Ovakav strah brzo iscrpljuje organizam i dovodi do pojave depresije. Vrijeme blagdana i kraja godine je vrijeme naših svođenja baš takvih računa, savjetuje prvi korak psihijatrica.

 

Poslijeblagdanska depresija je kratkotrajno, prolazno stanje i ne utječe značajno na životno funkcioniranje. Simptomi kao tuga, bezvoljnost, promjena apetita, manjak koncentracije, iritabilnost, promjene u obrascu spavanja mogu se dogoditi svakome i za njih nije nužno odmah tražiti liječnika.

Savjeti psihijatrice za otklanjanje poslijeblagdanske depresije

Kako se osjećati bolje? Da bi sebe izliječili od blagdanske depresije možda je najbolji početak nova paradigma: umjesto čovjek je čovjeku vuk, razmišljajmo u novom okviru: čovjek je čovjeku najbolji lijek. Živeći baš tu paradigmu počnimo je razvijati i u nama samima i našem okruženju

Što možete učiniti odmah? Ne brinite, odmah ne treba činiti baš ništa. Upravo tu leži opasnost od prijetećeg osjećaja umora i iscrpljenosti jer ono što trebate i možete je vrlo vjerojatno daleko ispod onih ciljeva i očekivanja koje ste si zacrtali i koji vaše mogućnosti stavljaju na gornju granicu izdržljivosti. Zapravo bi trebali biti zahvalni svojim mislima i osjećajima jer su vas upozorili da su vaše tijelo i duh jedinstveni i neponovljivi te da zahtijevaju i zaslužuju bolje postupanje.

Nazovite nekoga koga dugo niste zvali i kome ste zaboravili čestitati Božić i Novu godinu. Za dobre želje nikad nije kasno. Možda je ostao upamćen i datum rođendana nekog prijatelja/prijateljice koji je baš sada usamljen. Samoća nije neprijatelj čovjeka, ali usamljenost jest.

I nakon blagdanskog stola priredite ovaj put nešto što će vas okrijepiti, kao na primjer, dobar ljekoviti čaj, sirni namaz s ljekovitim samoniklim biljem, prirodni sirup…Postoji mnoštvo ideja i dobrih recepata koji će vama i vašim bližnjima i prijateljima popraviti raspoloženje i bolje osjećanje.

I konačno, ako unatoč trudu vrlo brzo ne osjetite pomake na bolje, tada potražite savjet stručnjaka i zajedno izradite program za svoje bolje osjećanje. Ne bojte se privremenog uzimanja lijekova ako se za to ukaže potreba. Danas postoje dobri lijekovi koji sprječavaju umiranje stanica narušenih i iscrpljenih stresom, a potiču izgradnju stanica u centrima zaduženima za ugodu kojoj svatko od nas teži.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo