Podrška zdravlju

Omiljen u kuhinji, a mnogi ne znaju da je pravi narodni lijek koji djeluje protuupalno i antikancerogeno

Ovaj popularni začin sadrži biljne spojeve flavonoide koji mogu pomoći u zaštiti bijelih krvnih stanica te u borbi protiv slobodnih radikala. Djeluje protuupalno, antikancerogeno te pomaže tijelu da se uspješnije nosi sa stresom

 

Bosiljak (Ocimum basilicum) klasičan je mediteranski začin, jedan od najomiljenijih, najkorištenijih i najuobičajenijih na sredozemnim područjima. Možemo sa sigurnošću reći da talijanska kuhinja ne bi bila to što jest bez ovog grmića visokog od 20 do 60 centimetara i njegovih aromatičnih, slatkastih listića. Ova je biljka rođakinja metvice pa su i izgledom slične. Postoji više od 60 varijeteta bosiljka, s posebnostima u izgledu, mirisu i okusu. Najčešće se uzgaja slatki ili obični bosiljak, sjajnih zelenih listića i pomalo oporog okusa. Ima i varijeteta s ljubičastim ili crvenkastim listićima, kao i onih s posebnim okusima; limunski bosiljak, cimetni bosiljak i anisni bosiljak okusom pokazuju zašto se zovu baš tako.
 

Bogatstvo vitamina

Dok svi znaju zašto je bosiljak omiljen u kuhinji, mnogi ne znaju da uživanjem u ovom začinu čine dobro i svojem zdravlju. Tradicionalno se upotrebljava kao narodni lijek, a u ljekarništvu se koristi cijela biljka (Herba basilici) i ulje (Oleum basilici). Bosiljak je odličan izvor vitamina K i mangana, vrlo dobar izvor bakra, vitamina A (u obliku beta-karotena) i vitamina C te dobar izvor kalcija, željeza, folata, magnezija i omega-3 masnih kiselina.

Kad se spomenu antioksidansi iz hrane, mnogi vjerojatno prvo pomisle na bobičasto voće, ali bosiljak je po tom kriteriju tu negdje, rame uz rame s bobicama. Bosiljak, naime, sadrži biljne spojeve flavonoide koji mogu pomoći u zaštiti bijelih krvnih stanica te u suprotstavljanju šteti koju uzrokuju slobodni radikali. Djeluje i protuupalno, a poznato je da je produženo upalno stanje u podlozi mnogih kroničnih bolesti. U tu se svrhu upotrebljava esencijalno ulje bosiljka.

 

Ne treba zanemariti niti sposobnost sastojaka bosiljka da pojačaju borbu organizma protiv raka. Primjerice, studija čiji su rezultati objavljeni u publikaciji „Nutrition and Cancer” tvrdi da fitokemikalije u sastavu bosiljka mogu prirodnim putem spriječiti pojavu kanceroznih promjena.

Jedinstven sastav flavonoida u bosiljku zaslužan je za pomoć u zaštiti organizma na staničnoj razini. Posebno su znanstvenicima u oči upali flavonoidi topivi u vodi, orientin i vicenin; pokazalo se da štite staničnu strukturu, ali i kromosome, i to od opasnosti izazvanih zračenjem i oksidativnom štetom.

 

Adaptogena svojstva

Spojevi u bosiljku pokazali su snagu i u mogućem jačanju imunosnog sustava i sprečavanju infekcija. Ekstrakt bosiljka, pokazala su istraživanja, pomogao je u potiskivanju djelovanja otpornih sojeva bakterija koji nisu odgovarali na tretiranje antibioticima.

Pored svih navedenih dobrih strana, ovaj začin ima i adaptogena svojstva. Što to znači? Adaptogene biljke povećavaju otpornost organizma na širok spektar loših stanja koja mogu imati biološke, kemijske ili fizičke uzroke. One vraćaju organizam u normalu, tj. ispravljaju poremećaje uzrokovane stresom i drugim faktorima. Pritom, ako se uzimaju u propisanoj dozi i obliku, ne smiju imati nikakvo štetno djelovanje na čovjeka. Nove studije pokazuju da se bosiljak može ponašati kao adaptogen te tako pomoći organizmu da se uspješnije nosi sa stresom.


Začin i ljekoviti čaj

Sve su ovo razlozi da jelo češće začinjate bosiljkom. Osim, naravno, u pesto, omiljeni umak za tjesteninu, meso, ribu, povrće..., stavite svježe listiće bosiljka u salatu s rajčicama i mozzarellom, pospite njima bruschette, pizze, dodajte ga mesnom umaku, tofuu, povrću, osobito patlidžanu i kupusu. Pomiješan s maslinovim uljem i usitnjenim češnjakom odličan je u juhi od rajčica. Nemate li svježeg, dobro će ga zamijeniti suhi bosiljak, ali dat će manje arome jelima.
 

Lako ćete pripremiti okrepljujući čaj od bosiljka – sa 2,5 decilitra proključale vode prelijte jednu do dvije čajne žličice suhih listova bosiljka. Poklopite, ostavite 15 minuta, procijedite. Pije se nezaslađen, dva do tri puta dnevno, po jednu šalicu. Kod plućnih bolesti ili kašlja čaj od bosiljka zasladi se medom. Kod visoke temperature preporučuje se svakoga sata uzeti veliku žlicu hladnog čaja od bosiljka, time se snižava temperatura. Bosiljak je dobar i za lakše usnivanje - veliku žlicu svježih listova kuhajte deset minuta u 2,5 dl vode. Potom ostavite da odstoji deset minuta te procijedite. Pije se prije odlaska na počinak nezaslađen, u gutljajima.

 

 

Čitajte sve u novom Doktoru u kući koji izlazi u četvrtak, 2. srpnja

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo