Velika povezanost

Možemo li mislima utjecati na vlastito tijelo...

Misli koje često ponavljamo (u sebi ili naglas), a pozitivne su, poput 'hoću i mogu', pozitivno djeluju na naš život, dok nas misli kao 'neću i ne mogu' uvijek čine nezadovoljnima.

 

Psihološki faktori povezani su s našim tijelom, organima i organskim sustavima, svima nam je to poznato i svi smo doživjeli situacije u kojima smo bili napeti, ljutiti ili u stresu, a istodobno smo osjećali žarenje u području želuca zbog pojačanog lučenja želučane kiseline. Također znamo i kako se za vrijeme spavanja, kada um ulazi u druga stanja svijesti, naš cijeli organizam opušta, pa se tako usporavaju rad srca i disanje, a počinje regeneracija tkiva.

No, malo je ljudi upoznato s rezultatima velikog broja istraživanja koja dokazuju jasne poveznice utjecaja tih misli i stanja našeg organizma, pa će stara poslovica 'U zdravom tijelu zdrav duh' možda trebati doživjeti određene izmjene, jer sve veću pozornost dobiva ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultira zdravim i vitalnim tijelom.

Možda zvuči kao new-age filozofija, no radi se o dokazanim činjenicama. Na Istoku ova je ideja poznata još od davnina i široko je prihvaćena, no na Zapadu je relativno nova. Mnogi se znanstvenici staroga kova teško odriču ideje da je čovjek samo stroj, a njegove misli samo rezultat kemijskih i električnih reakcija živčanih stanica mozga uzrokovanih podražajima koje prima iz okoline.

 

TJELESNE REAKCIJE

Unatoč tome, u svrhu širenja spoznaja o povezanosti uma i tijela u svijetu danas niču specijalizirani instituti, znanstveni centri, obavljaju se sve brojnije studije, priznata svjetska sveučilišta izdvajaju sredstva za projekte ove namjene itd. I novija znanstvena disciplina nazvana psihoneuroimunologija utemeljena je upravo u svrhu ovih istraživanja. Brojne studije u sklopu ove discipline pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutarnji mir, radost i slično uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije. S druge pak strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah itd. dokazano negativno utječu na ljudski organizam.

Poznato je da pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući kemijske promjene koje dovode do smanjenja razine hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotan učinak. Primjerice, dokazano je da su osjećaji straha ili ljutnje povezani s aktivacijom nadbubrežne žlijezde i lučenjem hormona adrenalina.

Nadalje, pokazalo se da osobe koje pate od depresije imaju problema s radom štitne žlijezde. Svaku misao i emociju prate određene tjelesne reakcije, a naše tijelo ne prepoznaje razliku između događaja koji su stvarne prijetnje i onih koji su u našim mislima. Negativne misli mogu biti uzrokom brojnih simptoma poput glavobolje, gubitka energije, povišenog krvnog tlaka, probavnih smetnji, spolne disfunkcije, pojačanog znojenja, gubitka težine ili debljanja, nesanice, ukočenosti mišića, a posljedično mogu dovesti i do mnogo ozbiljnijih reakcija u tijelu kao što je primjerice rak.

 

POZITIVNE MISLI JAČAJU IMUNITET

Ove reakcije odnose se na misli koje su kod ispitanika prisutne dulje vrijeme. Smatra se kako negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno kako tijelo ima vlastiti sustav zaštite koji se aktivira prilikom takvih stanja. Stoga potiskivanje negativnih misli i emocija nije korisno za naš organizam, naprotiv, ono može pridonijeti nastanku poremećaja i bolesti u tijelu. Pozitivno razmišljanje pak dokazano jača imunitet, smanjuje rizik od mnogi bolesti i ubrzava ozdravljenje ako je bolest već nastupila te povoljno utječe na naše mentalne sposobnosti.

Foto: iStock

Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do povećane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji su odgovorni za oštećenje stanica i tkiva. Neke od koristi pozitivnog razmišljanja su i smanjeni rizik od srčanih bolesti te problema s probavnim, dišnim, endokrinim i drugim tjelesnim sustavima. Osim na naš organizam i njegov rad, emocije utječu i na naše intelektualne sposobnosti. Primjerice, kreativniji smo, inteligentniji i usredotočeniji ako smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, suosjećanja i sličnih ugodnih osjećaja.

 

KORAK PO KORAK

Radi razvoja pozitivnog razmišljanja potrebno je prije svega osvijestiti vlastite misli. Osvještavanjem toka misli možemo svjesno prekinuti negativne obrasce razmišljanja te ih zamijeniti pozitivnima. To ne znači da bismo trebali iz netom osviještenog stanja samoprijezira automatski prijeći u stanje radosti, nego se ova zamjena odvija korak po korak, nadograđujući svaku misao sljedećom koja na nas djeluje da se osjećamo bolje.

 

MOĆNE AFIRMACIJE

Misao je vrlo moćno sredstvo. Kada neku misao ili želju ponavljamo svakodnevno, pa i više puta dnevno, a usmjerena je na naš rast, razvoj, ozdravljenje, bogatstvo, ona tada i djeluje na naš život u tom smjeru i možemo je nazvati afirmacijom. To može biti bilo kakva jednostavna rečenica i želja. Misli koje često ponavljamo (u sebi ili naglas), a pozitivne su, poput 'hoću i mogu', pozitivno djeluju na naš život, dok nas misli kao 'neću i ne mogu' uvijek čine nezadovoljnima. Nije stoga teško zaključiti da nas pozitivan stav čini fleksibilnom osobom koja se prilagođava trenutnoj situaciji i uvijek izvlači najbolje iz nje. Dodatno možete ponavljati afirmacije ujutro odmah nakon buđenja, dok još ležite u krevetu, ili navečer kada tonete u san, jer je naš um tada prijemčiv za (pozitivne) sugestije pa ponovite afirmaciju 21 put ili više. Ponovite u sebi ili naglas afirmaciju poput: 'Danas je predivan dan i osjećam se nepobjedivo!', 'Današnji dan mi donosi uspjeh i zadovoljstvo', 'Danas ću učiniti nekoga sretnim', 'Danas ću napraviti odličan posao!', 'Ja sam dobro, ja sam zdrav, ja sam bogat, ja sam samopouzdan' i slično.

Već takav stav od jutra podići će vam raspoloženje i energiju. Takvom afirmacijom možete također impregnirati hranu i pića. Prije nego što počnete jesti ili piti, zamislite kako u hranu ili piće unosite tu afirmaciju i dok jedete ili pijete, imajte viziju kako se vaše tijelo puni tom afirmacijom.

 

Što kaže znanost

Švicarski liječnik Hans Jenny krajem šezdesetih godina dvadesetog stoljeća dokazao je utjecaj misli na materiju. Osnovao je disciplinu nazvanu kimatika, koja je dobila ime po grčkoj riječi kyma (val), a proučava utjecaj vibracija (zvuka) na formiranje materije. Hans Jenny za svoje eksperimente koristio je frekvencijske generatore pomoću kojih je odašiljao određene frekvencije zvuka na ploču na kojoj je bio pijesak ili neki drugi materijal. Ovim eksperimentima dokazao je kako određene vibracije mogu oblikovati određenu materiju.

 

Istraživanja također potvrđuju kako primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su jogijske tehnike meditacije i svjesnog disanja ili pak kreativne radionice poput plesa, likovnog izražavanja i slično, pozitivno djeluju na raspoloženje i zaustavljanje nepoželjnog i potencijalno štetnog toka misli, a time i na naše zdravlje i dugovječnost. O afirmacijama, meditaciji i vježbama disanja poučavamo u Divine Energy Parku koji promovira Divine Lifestyle putem edukativnih radionica Divine Health Program; tamo se uči kako tijelo i um osloboditi duboko ukorijenjenih stresova i toksina, kako se aktivira puni mentalni potencijal i živi ispunjeno.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo