1. Puckate prstima
Osim što zvuk puckanja prstiju iritira sve ostale u blizini, to nije dobro ni za osobu sklonu toj navici. Osobe koje to učestalo rade s vremenom će imati veću sklonost oticanju ruku i slabijem stisku, a povećava se i rizik za pojavu artritisa. Naime, u zglobovima se nalazi sinovijalna tekućina, tvar koja ih čuva, podmazuje i utječe na pokretljivost. Plinovi otopljeni u toj tekućini stvaraju mikroskopske mjehuriće koji pucaju i stvaraju zvuk ako se prsti stalnu vuku prema van ili izvijaju.
2. Grizete nokte
Ne samo što je to ružna navika, a osoba koja to čini djeluje neuravnoteženo i nervozno, grizenjem noktiju oštećuju se zubi i iritira kožica oko noktiju, što može izazvati infekcije. Stavljajući prste u usta prenose se i bakterije pa je veća šansa za prehladu i druge bolesti. Ako nokte grizete jer ste pod stresom, počnite se baviti nekom tjelesnom aktivnošću jer će pomoći u izbacivanju stresa i usmjeriti vašu pažnju na nešto drugo. Ako i dalje ništa ne pomaže, potražite savjet liječnika.
3. Premalo spavate
Tko noću ne spava dovoljno, s vremenom će se po danu početi pretvarati u pospanog zombija. Čovjek kad je umoran teško funkcionira, koncentracija i usredotočenost na dnevne zadatke mnogo su slabiji. Nedovoljno sna nosi i razne zdravstvene rizike, visoki krvni tlak, srčane bolesti, dijabetes i depresiju. Uvedite rutinu spavanja i držite se toga. Učinite sve da spavate između sedam i osam sati svakoga dana.
Znate li da stručnjaci savjetuju da slušalice na ušima 'držimo' tek sat vremena dnevno?
4. Slušalice u ušima
Jačina zvuka mjeri se u decibelima, a normalan razgovor je otprilike 50 do 60 decibela. Da biste bili sigurni da neće oštetiti sluh, glasnoća u slušalicama ne bi smjela biti viša od 70 decibela, a vrijeme slušanja treba ograničiti na jedan sat. Nikakvo pretjerivanje nije dobro pa tako ni predugo i preglasno slušanje glazbe jer je veća opasnost za nagluhost u kasnijim godinama. Gubitak sluha kod starijih osoba povezan je s problemima razmišljanja, pa čak i s gubitkom moždanog tkiva.
5. Surfanje prije spavanja
Plava svjetlost koju emitiraju elektroničke naprave poput telefona, računala i TV-a može poremetiti san. Neke studije pokazale su da je previše noćne svjetlosti bilo koje vrste povezano s rizikom obolijevanja od raka, osobito dojke i prostate, dijabetesom, pretilosti i bolesti srca. Umirite se prije odlaska na spavanje, a želite li nešto pročitati, radije čitajte knjigu. Spavaća soba treba biti mjesto za odmor, dakle tamna i tiha.
6. Previše sjedite
Većina ljudi danas previše sjedi. Problem je što mnogi zbog prirode posla moraju za računalom provesti sate i sate, a sjedenje usporava metabolizam i loše utječe na tjelesnu težinu. Povezano je i s drugim zdravstvenim problemima kao što su bolovi u leđima i bolesti srca. Ako morate puno sjediti na radnom mjestu, povremeno prošećite ili se istegnite. I deset minuta hodanja svakog dana već će biti pozitivan pomak.
Preterivanje s alkoholnim pićima prije ili kasnije će se odraziti na zdravlje, a to vam ne treba, zar ne!?
7. Previše pijete
Muškarci koji popiju više od 14 alkoholnih pića tjedno, a žene više od sedam imaju veći rizik za razvoj bubrežnih bolesti, bolest jetre, probavnih i srčanih problema, oštećenja kostiju pa čak i nekih vrsta raka. Istraživanja su pokazala da umjereno konzumiranje alkohola, a to podrazumijeva jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce, ne šteti, ali ako ne pijete, nemojte ni početi.
8. Previše jedete
Ako jedete previše, čak i zdravu hranu, vjerojatno ćete dobiti na težini, a predebeli ljudi imaju povećan rizik za srčane bolesti, razvoj dijabetesa i visokog krvnog tlaka, a može povećati šanse za određene vrste raka. Pazite na veličine porcija i izbjegavajte grickanje ispred televizora čak i ako se radi o zdravim grickalicama.
9. Jedete brzu hranu
Gazirani sokovi, slatkiši i kolači imaju puno kalorija i nimalo nutritivno vrijednih sastojaka, a sav šećer vrlo brzo odlazi u krv. Pretjerivanje s takvom hranom povezuje se s ozbiljnim zdravstvenim problemima poput pretilosti, dijabetesa i bolesti srca. Složeni ugljikohidrati s više vlakana i hranjivih sastojaka kao što su cjelovite žitarice, voće i povrće, dobre masnoće iz orašastih plodova i sjemenki trebali bi biti dio vaše prehrane.
Samoća je ponekad poželjna, svi ćemo se složiti, no osamljenost, e to je nešto drugo...
10. Previše vremena provodite sami
Nije važno koliko ljudi poznate ili koliko često ih vidite - važno je da se osjećate povezano s drugima. Ako često samujete, vjerojatno imate visoki krvni tlak, patite od depresije, upala ili Alzheimerove bolesti. Ako se osjećate sami, pridružite se društvenom klubu, spojite se s obitelji, prijateljima ili započnite nešto novo u životu, naučite igrati tenis, šah ili neku drugu društvenu igru.
11. Ne čistite zube koncem
Nije dovoljno samo četkati zube, jer da biste temeljito očistili zube i oslobodili se plaka, ljepljivog i bakterijama ispunjenog filma koji uzrokuje karijes i kvarenje zuba, treba ih temeljito čistiti i koncem. Previše plaka također može dovesti do bolesti desni, teškog stanja koje je povezano s drugim zdravstvenim problemima poput moždanog udara, bolesti srca i dijabetesa.
12. Još idete u solarij
Iako je trend odlaska u solariji već davno prošao, a preplanuli ten je odavno "out", neki još ne mogu odoljeti ležanju pod umjetnim svjetlima, a to može štetiti koži i dovesti do ozbiljnih posljedica, čak i raka. Losioni za samotamnjenje i pilule za sunčanje sigurniji su izbor.
Bolesti srca, moždani udar, bronhitis, rak grla, rak usne šupljine, rak pluća ... treba li uopće navoditi sve bolesti koje nastaju zbog pušenja?
13. Pušite
Ova loša navika porazno utječe na gotovo svaki organ u tijelu. Može dovesti do bolesti srca, raka, dijabetesa, moždanog udara, bronhitisa, KOPB-a i drugih zdravstvenih problema. Također povećava rizik od tuberkuloze, problema s očima i imunoloških poremećaja poput reumatoidnog artritisa. A ako provodite dosta vremena u blizini nekoga tko puši, vjerojatno ćete imati astmu, srčanu bolest, rak pluća ili moždani udar. Razgovarajte s liječnikom o prestanku pušenja.
14. Jedete prebrzo
Nećete uživati u jelu ako u sebe prebrzo trpate hranu, a vjerojatno ćete se i prejesti i tijekom dana pojesti puno više nego što biste trebali. Ako usporite, prije ćete osjetiti sitost. Usredotočite se tijekom jela na ono što jedete, posvetite se obroku, dulje žvačite i uživajte u svakom zalogaju.