tri koraka

Koliko se dobro poznajete i jeste li konačno spremni istražiti sjenu koja (stalno) hoda uz vas

Destruktivna moć sjene jača ako je držimo 'pod ključem'. A ključ psihološkog i duhovnog iscjeljenja je priznavanje onoga što smo negirali tj. prihvaćanje naših svijetlih i tamnih, sjenovitih dijelova.

 

Piše: dr.sc. Maja Petković, Integrativna tjelesno-orijentirana terapeutkinja, EABP • www.cir.hr


„Ne postaje se prosvijetljen zamišljanjem figura od svjetlosti, nego osvještavanjem svoje tame“.

- C. G. Jung

 

Svi mi primjećujemo vlastitu sjenu s vremena na vrijeme kada hodamo. Naša sjena nastaje kao rezultat interakcije svjetla i našeg tijela i kao takva je fizički stvarna, postoji izvan nas te je ograničena prostorom i vremenom. Međutim postoji i sjena koja živi unutar nas, naša psihološka sjena.

C. G. Jung, švicarski psihijatar uvodi pojam Sjene, objašnjavajući ju kao arhetip nesvjesnog koji predstavlja dijelove nas kojih se bojimo, koje negiramo, zabranjujemo. Dijeli ju na dva dijela: kao negativnu (sivu sjenu): koja se sastoji od naših neprihvaćenih mana koje osuđujemo u drugim osobama; i na pozitivnu (zlatnu sjenu): koja se sastoji od dobrih osobina skrivenih u nama i kojima se jako divimo/ili nas jako privlače u drugim ljudima pa im ponekad i na njima zavidimo.

Naša psiha ima zanimljivi mehanizam i često funkcionira tako da nečije osobine ne vidimo nego ih prepoznajemo  jer ih i sami imamo. Sve ono što ne želimo osjećati potiskujemo ili projiciramo (lijepimo) na okolinu. Međutim ta ista projekcija nam se vraća u obliku ogledala. Ako na primjer ne možemo prihvatiti vlastito 'ne mogu' život nam može donijeti situacije u kojima ćemo 'pucati po šavovima' ili pak bolest.

 

Destruktivna moć sjene jača ako je držimo 'pod ključem'. A ključ psihološkog i duhovnog iscjeljenja je priznavanje onoga što smo negirali tj. prihvaćanje naših svijetlih i tamnih, sjenovitih dijelova.


Jedan od prvih koraka u integraciji sjene je njezino osvještavanje

U svakodnevnim situacijama kada se ulovite u tračanju, kritiziranju ili pak držanju moralnih savjeta drugima budite sigurni da se iza ove fasade kriju vaši skriveni osjećaji koji su često intenzivni. Sjetite se samo koliko je tajnog i prikrivenog gušta u tračanju.

Umjesto gore spomenutih načina pitajte se zapravo: 'Što je to u toj situaciji i/ili osobi što me živcira? I koliko od toga radim/imam i ja sam(a) iako si to možda otvoreno ne priznajem?'

Ako još dublje želite istraživati svoje projekcije možete to pomoću sljedećih pitanja:

  • Koje svoje osobine najviše mrzim ili odbijam?
  • Koje svoje osobine najviše skrivam?
  • Koje me osobine kod drugih najviše okidaju?
  • Koje emocionalno stanje teško podnosim i/ili mi izaziva neugodu?
  • Koje me situacije izluđuju?
  • Koje svoje osobine znam da projiciram na druge?
  • Za koje emocije i osjećaje smatram da su loši ili negativni?
  • Čega se bojim u drugima i u sebi?


Osobni rast

Drugi korak je prihvaćanje naših sjenovitih i neugodnih osobina te osjećaja koje u nama izazivaju. U biti prihvaćanje naše trenutne istine te preuzimanje odgovornosti za naše stanje. Nisu više drugi takvi, nego sam i ja takav. Iz ovog mjesta, mjesta promatrača, možemo jasnije vidjeti sebe - svoje mane i kvalitete, ali i ponašanje drugih. 

Treći korak je suosjećanje. Većina osoba kada osvijesti vlastiti negativitet počnu sebe osuđivati te bivaju preplavljeni osjećajem krivnje što ih opet može baciti u vrtlog pretjeranog samo-kritiziranja i osjećaja da nisu drugi loši nego oni sami. Izlazak iz ovog kruga je prihvaćanje da možemo popraviti situaciju, da se možemo ispričati ako smo našim postupcima povrijedili drugu osobu i da možemo naučiti djelovati drugačije. Bez suosjećanja i prihvaćanja vlastitih nesavršenosti nema niti integracije niti osobnog rasta.

 

Svjesnost nam otvara put ka dubljem upoznavanju sebe kao i izbor djelovanja. Integracijom vlastite sjene, odnosno njezinim prihvaćanjem postajemo slobodniji biti to što jesmo. Jung je to objašnjavao na sljedeći način da bi 'radije bih bio cjelovit, nego dobar.' Cjelovitost stoga nudi čovjeku veću osobnu autentičnost, jasnoću percepcije, više zrelosti, ispunjenije odnose i za kraj slobodu, nešto čemu svi težimo, ali je se ujedno bojimo, a u biti se bojimo sebe.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo