Postoji mnogo argumenata za i protiv korištenja duda za smirivanje beba, a na roditeljima je da odluče hoće li ih koristiti ili ne te da se, ako ih koriste, pridržavaju pravila koja će umanjiti eventualne rizike.
ZA
Bebe imaju snažan urođeni instinkt sisanja i to je jedan od prvih načina na koji se nauče umiriti, a neke čak sišu palac dok su još u majčinu trbuhu. Sisanje stoga doista može pomoći u smanjenju stresa uzrokovanog plačem, pogotovo u prva dva mjeseca, kad bebe plaču i po nekoliko sati dnevno. Osim toga, neke bebe sklonije su se smirivati sisanjem, dok će druge od prvog trenutka možda odbijati dudu pa treba voditi računa i o djetetovim sklonostima.
No, postoji i dokazana medicinska dobrobit korištenja duda kod prijevremeno rođene djece. Naime, istraživanje objavljeno u stručnom časopisu Swedish Journal Acta Pediatrica pokazalo je da nedonoščad koja siše dudu brže dobiva na težini, dok je nekoliko drugih istraživanja pokazalo da djeca koja ubrzo po rođenju počnu sisati dudu brže razvijaju refleks sisanja i imaju manje zdravstvenih problema u prvim mjesecima života.
Proširuje dišne puteve
Profesor pedijatrijske otorinolaringologije pri Sveučilištu Kalifornija, dr. Nina Shapiro, smatra da sisanje dude poboljšava funkciju mišića usne šupljine te pospješuje razvoj mišića. Još jedna dobrobit dudanja potvrđena brojnim studijama jest to što smanjuju rizik od iznenadne dojenačke smrti. Nije točno razjašnjeno zašto, no smatra se da sisanje proširuje dišne puteve te pospješuje kardiovaskularnu funkciju. Dude mogu biti korisne i za ublažavanje boli kod novorođenčadi jer se pokazalo da sisanje dude ublažava reakciju na bol, naročito ako je prethodno umočena u majčino mlijeko. Stoga može pomoći da se bebama ublaži bol prilikom nekih invazivnih postupaka ili da im se odvrati pažnja u nekim neugodnim situacijama poput cijepljenja i slično.
Utješni predmet
Dude mogu poslužiti i kao prijelazni "utješni predmeti" djeci starijoj od godinu dana: ne samo što pružaju umirujući učinak zadovoljavanjem instinkta sisanja nego pružaju osjećaj sigurnosti i ugode djeci prije nego što u tu svrhu počnu koristiti omiljene plišane medvjediće i slične igračke. U prilog dudama treba reći da je, kada dođe vrijeme za odvikavanje, znatno lakše odviknuti dijete od dude nego od sisanja palca, a sisanje palca nosi veći rizik za stomatološke probleme nego dudanje. Za sigurno dudanje bez štetnih posljedica najvažnije je da se pridržavate nekih pravila, na prvom mjestu da redovito provjeravate dude te da je zamijenite novom kod najmanjeg vidljivog oštećenja i da ih redovito sterilizirate.
PROTIV
Jedna od najčešćih zamjerki davanja dude bebama je to što može odvratiti dijete od dojenja. Naime, sisanje bradavice dojke drukčije je od sisanja dude, a neke su bebe osjetljive na tu razliku pa se nakon sisanja dude ne žele "truditi" na dojci za koju je potrebno intenzivnije sisanje da bi poteklo mlijeko.
Ipak, dosadašnja istraživanja donose različite rezultate: dok jedna povezuju dudanje s ranijim prekidom dojenja, druga pokazuju da kod zdravih beba dudanje nema nikakav utjecaj na trajanje dojenja.
No, sisanje dojke, čak i samo za utjehu i smirivanje (dakle, kad dijete ne pije mlijeko), vrlo je važno za proizvodnju i lučenje mlijeka u dojkama. Još jedna zamjerka dudama je to što bebe mogu postati ovisne o njima da bi zaspale, a zatim im tijekom spavanja ispadaju iz usta pa plaču i roditelji se više puta noću moraju buditi kako bi im vratili dudu u usta.
Češće infekcije uha
Nekolicina istraživanja pokazala je da postoji povezanost između korištenja dude i učestalijih infekcija uha, iako uzroci te pojave nisu razjašnjeni. Ipak, dobrobiti za smanjenje rizika od iznenadne dojenačke smrti daleko premašuju mogući rizik za infekciju uha pa bi u tom svjetlu duda bila dobar izbor u prvih šest mjeseci djetetova života, barem samo tijekom spavanja. Ono čega se roditelji možda najviše pribojavaju jest da dugotrajna upotreba dude može dovesti do problema sa zubima ili nepravilnog zagriza. Istraživanja su pokazala da korištenje dude nakon treće godine djetetova života pridonosi razvoju nepravilnog zagriza. Ako se djeca odviknu od dude u dobi između 18 i 35 mjeseci, rizik za probleme sa zubima se znatno smanjuje.
Pazite kakve su
Inače, stručnjaci savjetuju da se dude ne daju djeci koja imaju problema s hranjenjem i dobivanjem na tjelesnoj težini ili ako majka ima problema s održavanjem proizvodnje mlijeka. Također treba voditi računa o izboru materijala od kojih je izrađena duda. Naime, stručnjaci smatraju da se gljivice teže razmnožavaju na silikonu nego na lateksu, a uz to postoje podaci da su neke bebe razvile alergiju na lateks pa bi stoga silikonske dude bile bolji izbor. Ono što još može predstavljati rizik za dijete jest situacija kad roditelji dudu koja je pala na pod pokušavaju očistiti tako da je stave u svoja usta. Tu faktor rizika nije duda, već roditelji, jer slina odraslih osoba sadrži bakterije koje mogu izazvati karijes na djetetovim zubima čim počnu izbijati iz zubnog mesa.