Roditelji imaju velik utjecaj na to kako dijete shvaća ovu situaciju. Vaša je uloga kao roditelja sada i ta da s djecomo tome razgovarate i da ih podučite kako bi se sama naučila zaštititi od širenja koronavirusa te što bolje razmjeti ove okolnosti.
Mala djeca
Bebe i mala djeca ponajprije osjećaju roditeljske osjećaje, tako i strah i zabrinutost
● Pokušajte biti maksimalno smireni kada ste s bebom i malom djecom
● Držite se svoje rutine u dnevnim aktivnostima koliko je god moguće. Ona je djeci izuzetno važna. Djeluje smirujuće i ohrabrujuće
● Malu djecu držite podalje od medija
● I tako mala djeca mogu pokazivati znakove anksioznosti neverbalnim znakovima kao što su nemir i plačljivost. Provodite mnogo vremena zajedno mazeći se
Predškolci
Djeca od pet ili šest godina već mogu znati da se nešto događa. Mogu imati pitanja o bakterijama, liječnicima, čak i o smrti
● Osvijestiti im pojam sigurnosti primarna je zadaća za ovu dob. Potrebno im je objasniti da odrasli rade sve što mogu kako bi osigurali zdravlje, a da liječnici pomažu da bolesni ljudi ozdrave
● Djeca mogu osjetiti strah i zabrinutost da će se roditelji razboljeti. Objasnite im što svi radimo da bismo ostali zdravi, pokažite im kako prati ruke i kako kihati u papirnatu maramicu, koju potom treba baciti u kantu za smeće. Pranje ruku popratite pjesmicama i brojalicama da lakše shvate koliko dugo treba prati ruke.
● U ovoj dobi djeca uglavnom još ne razlikuju stvarnost i fantaziju. Ograničite im dostupnost medijskih sadržaja, posebno informativnih emisija i sadržaja koji se odnosi na pandemiju koronavirusom. Dopustite im da oni postave pitanje - Ima li nešto što bi ti mene pitao? Vaš je cilj izbjeći razvoj fantazija.
● Vrijeme odlaska na spavanje vrlo je važno. Uz uobičajenu dnevnu rutinu, držite se rutine i pri odlasku na spavanje. Poželjno je da im prije pričate priče, čitate ili pjevate
● Provodite kvalitetno vrijeme s djecom, osigurajte im dovoljno fizičke aktivnosti i nježnosti kao što su zagrljaji i maženje
● Ovo je dob kada oni stječu vještine za školu pa u igru uključite bojice i bojanke, plastelin, škarice, ljepilo...
● Po neverbalnim reakcijama (uznemirenost, razdražljivost, plačljivost) možete otkriti jesu li anksiozni
Niža školska dob
Djeca imaju školu od kuće i već "znaju sve o koronavirusu". Važno je da nadzirete što im je dostupno na računalima, tabletima i mobitelima putem kojih se odvija i online nastava
● Ohrabrite ih riječima da poduzimate sve kako biste ostali sigurni i zdravi. U ovoj dobi već se mogu zabrinuti i za svoje zdravlje, zdravlje ukućana i prijatelja. Primjerice, možda su čuli da djeca ne obolijevaju od koronavirusa, ali da on može biti opasan za starije pa se boje za baku i djeda. Znaju i da možda roditelji ne rade pa se mogu zabrinuti hoće li imati novca. Provodite mnogo vremena zajedno i umirujućim tonom im objasnite zašto moramo biti u izolaciji
● Neka vas ne iznenadi pojačan nemir i razdražljivost djece u ovoj dobi. Budite naročito strpljivi. Ograničite vrijeme koje provode na ekranima
● Dnevni raspored aktivnosti pomoći će da isplanirate dan u kojem će biti vremena i za učenje, za igru, za fizičku aktivnost, zajedničke obroke, odlazak na spavanje. Na-stojte se maksimalno držati dnevnog rasporeda
● Djeca vole pomoći, osjećaju se pritom važno, pa im dodijelite kućanske zadatke primjerene dobi
● Inzistirajte na pranju ruku i ostalim mjerama prevencije. Budite dosljedni u objašnjavanju zašto je to nužno
● Pripremite se na mnoga pitanja. Odgovarajte iskreno, držeći se činjenica, a ako nešto ne znate, možete zajedno pronaći odgovor iz provjerenih izvora informacija. Razvijajte kritički stav prema internetskom i medijskom sadržaju
● Budite im uvijek dostupni i razgovarajte o tome kako oni doživljavaju ovu situaciju. Mogu osjetiti ljutnju jer ne idemo u kino, jer ne mogu slaviti rođendan, ne mogu se družiti s prijateljima... Razgovarajte o osjećajima, načinima reagiranja na njih i o tome što pomaže kada se tako osjećamo
Tinejdžeri
Ovo nam vrijeme pomaže da shvatimo bez čega možemo, a što nam je važno. Razgovarajte o tome s djecom. Skrenite im pažnju na zdrave životne navike i kako se mogu brinuti za svoje zdravlje
● Pitajte ih što su čuli o trenutačnoj situaciji i odgovorite na sva njihova pitanja. Tako ćete vidjeti imaju li točne ili netočne informacije i po potrebi ih ispraviti. Poučite ih o tome gdje su relevantne informacije. Razgovarajte o štetnom ponašanju kao što je širenje ksenofobije i stigme prema ljudima koji su oboljeli ili dolaze iz Kine. Azijski narodi naročito su stigmatizirani u ovoj pandemiji koronavirusa
● Potičite da nazovu djeda i baku, susjeda koji je stariji i usamljeniji. Skrećite im pažnju na solidarnost i nužnost pomaganja drugima
● Pitajte ih kako se osjećaju, osjećaju li strah, paniku, nemir. Podsjetite ih da su strah i zabrinutost normalna stanja. Svoj strah mogu kanalizirati i kroz nedolično ponašanje, a neka djeca mogu postati povučenija. Neki mogu biti ravnodušni i potpuno nezainteresirani, a zapravo je to maska za realno stanje koje skrivaju. Naučite ih kako si mogu pomoći prevladati te emocije
● Komunicirajte s djecom. Kad djeca znaju da smo voljni razgovarati, veća je šansa da će nam se i obratiti kada im treba podrška. Roditelji ovo vrijeme mogu iskoristiti za razvoj odnosa povjerenja
● Djeca u ovoj dobi mogu pitati što će se događati u budućnosti. Držite se činjenica i ne opterećujte ih vlastitim strahovima i brigom
● Naglasite djeci da je važno da odgovorno postupamo i prema sebi i drugima.
● Potičite ih da redovito izvršavaju školske obaveze
Sve o kampanji #OSTAJEMDOMA doznaj na jutarnji.hr/ostajemdoma