SPLITSKA LIJEČNICA:

'Godinama sam ignorirala bolest i strahovala od hrane, ali sada sam pronašla formulu za izvrstan život s dijabetesom, slobodno je ukradite'

Liječnica zaposlena na Medicinskom fakultetu u Splitu s dijabetesom tipa 1 živi već 22 godine. Glikozilirani hemoglobin joj je 4,9 posto, a o tome kako joj to uspijeva čak drži predavanja oboljelima od šećerne bolesti. Ima brojne savjete koji su joj pomogli.

 

Jedna od prednosti dijabetesa je to što te vrlo rano suoči s bitkom koja nas ionako sve čeka u životu, a to je bitka u kojoj izgrađuješ zdrave navike. Dijabetes može biti saveznik, budilica koja te trgne iz sna i usmjeri u kvalitetniji život. Moja je obitelj zdravija zbog mog dijabetesa - kaže Tanja Dragun, 31-godišnja Splićanka, kojoj je dijabetes tipa 1 dijagnosticiran s devet godina.

- Dijagnoza je bila neočekivana jer u obitelji do tada nije bilo nijednog tipa šećerne bolesti. Sad kad sam odrasla, mogu jedino zamisliti strah i šok koji su moji roditelji doživjeli, slično kao i većina roditelja djece dijabetičara. Odjednom je sva odgovornost na tebi, do jučer si imao zdravo dijete, a sada tom istom djetetu trebaju svakodnevne injekcije kako bi preživjelo, u tvojim se rukama nalazi moćni lijek koji isto tako može dovesti do tragičnih ishoda ako se ne koristi pravilno, a ti još uvijek ne znaš ništa o teškoj bolesti koja je snašla obitelj i koja nikad neće proći. Moji roditelji još se sjećaju rečenice koju im je liječnik rekao nakon postavljanja dijagnoze i tek su poslije uvidjeli njenu istinitost: 'Ne trebate se sada brinuti, imat ćete dovoljno razloga za to poslije', prisjeća se Tanja Dragun. Ističe kako i ona u razgovoru s drugim roditeljima oboljele djece vidi da su preopterećeni strahovima i često misle da i dijete osjeća strahove i neizvjesnost.


Staromodna piramida

- Sjećam se da mi je kao djetetu zapravo najteže padala odvojenost od roditelja tijekom hospitalizacije. Mislim da se većina djece jako brzo navikne na bockanje prstića, davanje injekcija (tada su to bile prave injekcije) i ograničenja u prehrani. Najteže pada izoliranost od obitelji i eventualno strah da ćeš biti tjelesno ograničen - kaže Tanja.

Njezini su roditelji bili vrlo odgovorni, disciplinirani, detaljno su slijedili upute liječnika, precizno davali terapiju i određivali hranu. Očekivali su dobru regulaciju glikemije ako se drže svega navedenog. Propisana joj je standardna dijabetička dijeta kakva se i danas propisuje u bolnici, temeljena na staromodnoj piramidi zdrave prehrane u kojoj rafinirani ugljikohidrati (poput kruha, riže i tjestenine) zauzimaju glavno mjesto na tanjuru.

- Danas znam da je uz takvu prehranu bilo potpuno nemoguće očekivati dobar šećer, čak i kada je terapija dana po uputama i hrana izvagana. Tada to, nažalost, nismo znali. Nerealna očekivanja mojih roditelja, dijabetologa, ali i moja dovela su do nepotrebnog stresa, nepovjerenja i narušavanja odnosa. Trebalo mi je 19 godina da izađem iz mraka i otkrijem drugačiji način života s dijabetesom. U tih 19 godina prošla sam mnogo uspona i padova - prisjeća se.

 

Adolescencija i rana odrasla dob protekle su pretežno u ignoriranju dijabetesa, skrivanju i neuspješnom bježanju od stvarnosti kronične bolesti. Iz literature je poznato da su djeca s dijabetesom, posebice djevojčice, sklonija razvoju poremećaja u prehrani upravo zbog pretjeranog fokusiranja na hranu koje je nužno zbog kontrole bolesti.

Split, 211019.
Tanja Dragun, boluje od dijabetesa tipa 1 i kontrolira vrijednosti preko senzora na nadlaktici.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec/Hanza Media

'Zahvaljujući prilagodbi prehrane koja mi je omogućila izvrsnu regulaciju šećera danas imam zdrave bubrege.'


U strahu od hrane

 - Umalo sam postala jedno od te djece, uvjerena u vlastite karakterne mane, uvjerena da sam nedisciplinirana i slaba, izgubljena u anksioznosti i strahu od hrane. Trebalo mi je jako dugo da shvatim kako sam se cijelo to vrijeme prisilno pokušavala pridržavati prehrane koja mi nikako nije odgovarala. Nažalost, tek sam u kasnim dvadesetima shvatila da problem nije u meni, nego u hrani koju jedem. Negdje u 25. godini osjetila sam jak poriv i čvrstu motivaciju da pronađem bolji način života i postignem optimalnu kontrolu bolesti. Smatrala sam da imam sve preduvjete za to i nije mi bilo jasno zašto ne uspijevam.

Iduće 3-4 godine provela sam iskušavajući svaku prilagodbu prehrane i terapije koju sam smatrala smislenom. Bila sam znanstveno uvjerena da ću prehranom baziranom na voću, povrću i cjelovitim žitaricama postići dobru regulaciju dijabetesa i napokon dosegnuti kvalitetu života koja mi je nedostajala. Nakon nekoliko godina bezuspješnog truda postala sam frustrirana i pesimistična.

 

Moj HbA1c u to je vrijeme bio oko 7 posto. Liječnici takvu regulaciju smatraju "dobrom", s čim se nikako ne slažem. HbA1c od 7 posto prevodi se u prosječnu razinu glukoze u krvi (GUK) koja je gotovo dvostruko veća od one u zdrave osobe. No, što je znatno važnije, s takvim HbA1com neprekidno ste na "vrtuljku", letite naglo iz hiperglikemije u hipoglikemiju. Ti nagli skokovi uzimaju ogroman danak u svakodnevnom životu, dovode do razvoja paničnog straha od hipoglikemije te straha od komplikacija zbog hiperglikemije. Smatram da onaj tko vjeruje da je HbA1c od 7 posto normalan, nikada nije osjetio glukovarijabilnost od 3 do 15 mmol/L na dnevnoj razini ili se na takvu situaciju toliko navikao da misli da ne može bolje. Trebalo mi je puno pokušaja i pogrešaka da naposljetku pronađem temeljni ključ za izvrstan život s dijabetesom. Ključ se krio u prehrani koja je prilagođena tako da su isključene sve namirnice koje naglo ili nepredvidljivo podižu šećer u krvi. Zvuči tako jednostavno, a ipak mi je trebalo dugo dok nisam došla do tog saznanja - pojašnjava Tanja.


Početno oštećenje bubrega

Njezin Hba1c u posljednje dvije godine je od 4,9 do 5,3 posto, s najčešćom vrijednosti od 5,1 posto.

- Važno je naglasiti da ovaj Hba1c nije rezultat čestih i jakih hipoglikemija, već stabilnog GUK-a koji se trudim održavati između 4 i 6 mmol/L većinu vremena. Od 1997., dakle od postavljanja dijagnoze, pratilo me početno oštećenje bubrega u vidu mikroproteinurije. Tri mjeseca nakon što sam postigla nedijabetičke vrijednosti GUK-a, odnosno Hba1c-a, to se oštećenje povuklo. Zahvaljujući prilagodbi prehrane koja mi je omogućila izvrsnu regulaciju šećera danas imam zdrave bubrege. Osim toga, shvatila sam da nisam nedisciplinirana i da nemam nikakav problem s pridržavanjem određene prehrane ako mi ta prehrana doista omogućuje kvalitetan život. Veselim se kupovini namirnica i pripremi hrane, uživam u njenom okusu i mirisu, jedem do sitosti i osjećam se zadovoljno - poručuje ova mlada liječnica.

Trebaju li osobe s dijabetesom stalno brojiti ugljikohidrate i vagati namirnice?

- Dijabetes znači poremećen metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Bjelančevine i masti imaju spor i predvidljiv utjecaj na GUK, dok određeni ugljikohidrati iz hrane izazivaju nagli i nepredvidljivi porast GUK-a, zahtijevaju veliku i brzu isporuku inzulina te onemogućuju dobru regulaciju glikemije. Ali postoje ogromne razlike u načinu na koje tijelo metabolizira različitu hranu koja sadrži ugljikohidrate. Naime, deset grama ugljikohidrata iz badema ili brokule i deset grama ugljikohidrata iz kruha ili voćnog soka nipošto ne djeluje jednako na organizam. Tijelo nije stroj, vaga ni kalorimetar, već beskonačno kompleksan sustav u kojem su gramaža i kalorije samo dio informacija, dok ostatak ovisi o nizu varijabli kao što su međudjelovanje hormona, mikrobiom, raspoloženje, stres… Vaganje hrane i precizno računanje makronutrijenata sigurno neće odmoći i daje dodatnu informaciju, no u mojoj se regulaciji to pokazalo suvišnim. Međutim, moram biti svjesna koju hranu trebam izbjegavati po svaku cijenu, koju hranu mogu jesti "uvjetno" i u maloj količini te u kojoj hrani mogu mirno i slobodno uživati - kaže Tanja. U otkrivanju ovih namirnica ima jednostavan savjet: slušajte svoj aparatić za mjerenje GUK-a!

- Svaki dijabetičar znatno bi profitirao da u širokom luku izbjegava sve žitarice, pseudožitarice i njihove proizvode (kruh, brašno, peciva, tjestenina, riža); krumpir; šećer, med, javorov sirup, agavin sirup, rižin šećer, kokosov šećer ili druge zaslađivače koji podižu GUK. Druga hrana kojoj bih pristupila s oprezom je voće, mahunarke, nefermentirani mliječni proizvodi (mlijeko, svježi sir…) i povrće s visokim udjelom škroba (batat, cikla, mrkva…). Preporučujem da pokušate ubaciti neku od ovih namirnica u obrok i promatrate GUK. Ako ne možete postići normalan GUK nakon obroka, tu hranu drastično smanjite ili izbacite. Na primjer, primijetila sam da batat nikako ne mogu uklopiti u prehranu, no ciklu i mrkvu mogu - pojašnjava Tanja.


Dobre i loše strane tehnologije

Ključnim u pravilnoj regulaciji šećera smatra pridržavanje prehrane koja ne sadrži namirnice koje nepredvidljivo ili naglo podižu GUK.

- O novoj tehnologiji koja olakšava život s dijabetesom imam podvojeno mišljenje. U jednu ruku vidim da tehnologija znatno olakšava našu svakodnevicu, no, nažalost, postoji i druga strana, a to je da tehnologija olakšava i razvijanje loših navika.

Na tržištu su dostupni sve brži inzulini koji navodno mogu dobro pokriti skok šećera nakon rafiniranih ugljikohidrata, što smatram vrlo opasnom zamkom. U zapadnom svijetu, gdje je jedan od glavnih uzroka morbiditeta i mortaliteta loša prehrana, ne vidim nikakvu dobrobit u tome da dijabetičari jedu kao ostatak populacije, čak i ako jednog dana to bude moguće bez posljedice katastrofalnih šećera - smatra ova liječnica.

- Na svu sreću, prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata (engl. lowcarb diet, very low-carb diet) više nije tabu te susrećem sve više respektabilnih znanstvenih članaka koji takvu dijetu preporučuju u terapiji dijabetesa tipa 1 i 2. U posljednje vrijeme srušeni su određeni mitovi o ovom tipu prehrane. Svima zainteresiranima preporučujem da pročitaju izvještaj koji je odobrila vodeća dijabetička organizacija ADA (engl. American Diabetes Association), u kojem su jasno izloženi znanstveni dokazi zašto se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata smatra potpuno prihvatljivom opcijom u terapiji dijabetesa (Nutrition Therapy for Adults With Diabetes or Prediabetes: A Consensus Report. Evert et al. Diabetes Care May 2019, 42 (5) 731-754; DOI: 10.2337/dci190014).

Službeno odobrenje vodećih organizacija iznimno je važno za sve dijabetičare koji traže neki bolji život, no boje se ići "protiv" liječničkih smjernica. Ovaj dokument daje im podršku jer se smjernice polako, ali sigurno mijenjaju - ističe Tanja i dodaje: - Nažalost, postoji puno dijelova službenih preporuka za kontrolu dijabetesa s kojima se ne slažem, dapače mislim da neke čak i odmažu dobroj kontroli GUK-a i dobrom životu s dijabetesom.

Možda bi se glavni problem mogao svesti na to da prema službenim preporukama dijabetičari trebaju jesti jednako kao i ostatak populacije te samo pripaziti da precizno izračunaju ugljikohidrate i daju pravu dozu inzulina. S tim se temeljno ne slažem. Dijabetičari nisu zdravi, imaju poremećen metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i masti, što im onemogućuje da jedu određene namirnice i imaju predvidljiv GUK na koji mogu reagirati točnom dozom inzulina. U vlastitim razmišljanjima pomoglo mi je kad bih svoju bolest usporedila s alergijom. Na primjer, kikiriki je za većinu ljudi izvrsna namirnica s mnogo blagotvornih učinaka na organizam. No za ljude koji su alergični na kikiriki, nije. Smatram da isto vrijedi i za dijabetičare.

Split, 211019.
Tanja Dragun, boluje od dijabetesa tipa 1 i kontrolira vrijednosti preko senzora na nadlaktici.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec/Hanza Media

'Vaganje hrane i precizno računanje makronutrijenata sigurno neće nikome odmoći i daje dodatnu informaciju, no u mojoj se regulaciji to pokazalo posve suvišnim.'


Cjelovite žitarice i voće

Vjerujem da je za zdravu osobu prehrana koja se temelji na povećanom unosu cjelovitih žitarica i voća fantastična opcija. Ali takav obrok dijabetičara stavlja u vrlo opasnu situaciju nepredvidljivog GUK-a te nužnosti davanja velikih količina inzulina koje mogu uzrokovati tešku hipoglikemiju. Zbog tog razloga smatram se "netolerantnom" na određene namirnice. Također se ne slažem s preporučenim ciljnim vrijednostima. Smatram da dijabetičari mogu imati gotovo jednake šećere kao i nedijabetičari i da tome trebaju težiti. Trudim se držati šećere kontinuirano u uskom rasponu između 3,8 i 7,2 mmol/L, s ciljnom vrijednosti od 4,5 do 5,5 mmol/L. Prehrana, odnosno količina ugljikohidrata koju konzumiramo, glavna je varijabla u regulaciji dijabetesa. Jednom kada tu varijablu uklonite, zaista nije teško postići izvrstan GUK. Valja obratiti pažnju i izabrati pravi inzulin u pravo vrijeme, upoznati svoj organizam i uočiti kako fizička aktivnost, menstrualni ciklus, stres ili manjak sna djeluju na GUK. Uz to, ne slažem se s preporukama za korekciju hipoglikemije. Hipoglikemiju treba korigirati vrlo precizno, s ciljem da se GUK vrati na 4 mmol/L, ne na 14 mmol/L. To je moguće postići ako za korekciju hipoglikemije koristimo isključivo malu količinu što čišćih ugljikohidrata, u mojem slučaju to su npr. 1-2 dekstrozna bombona, 1-2 suhe marelice ili četvrtina jabuke - objašnjava. Smatra da je jedna od najvažnijih prednosti ovakvog načina života s dijabetesom neprocjenjiva sloboda i mir.


Vodič koji treba svakom dijabetičaru: 115 činjenica o šećernoj bolesti


Kako izgleda moja prehrana?

HRANA KOJU IZBJEGAVAM U ŠIROKOM LUKU:

 • sve žitarice i pseudožitarice, njihove proizvode ili sve što ih sadrži

• određeno povrće s visokim udjelom škroba (krumpir i batat)

• šećer, med, javorov sirup, agavin sirup, rižin šećer, kokosov šećer i svaki drugi zaslađivač koji podiže GUK.

HRANA KOJU JEDEM POD VRLO STROGIM UVJETIMA:

• mala količina voća za blage i rijetke hipoglikemije (npr. četvrt jabuke ili 1 suha marelica)

• mala količina mahunarki (do 25 grama, uključeno u puni obrok, ne svaki dan)

• mala količina mlijeka u kavi

HRANA KOJU JEDEM U NEOGRANIČENIM KOLIČINAMA:

• povrće

• sjemenke

• orašasti plodovi i njihovi  proizvodi (maslac, mlijeko  i brašno)

• fermentirani mliječni proizvodi

• riba, jaja, meso, sir, biljne  bjelančevine (tofu, tempeh,  seitan)

• maslinovo ulje, bučino ulje,  kokosovo ulje, maslac

• bobičasto voće

• zaslađivači koji ne podižu GUK (eritritol i stevija)

• začini

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo