Mladi na "osvježivaču zraka"

Dovodi do depresije dišnog sustava i smrti, a potpuno je legalna i jeftina

U Hrvatskoj je sve više novih droga, a nove psihoaktivne tvari mogu se pronaći i u proizvodima koji se legalno prodaju kao osvježivači zraka ili kao proizvodi koji se koriste u poljoprivredi.

 

Nove psihoaktivne tvari nastale su kao svojevrsna alternativa uobičajenim ilegalnim drogama, pri čemu imitiraju učinke poznatih droga. Riječ je o izrazito velikom broju novih tvari - čak 740 novih psihoaktivnih tvari u optjecaju je od 2017. godine, a smatra se da se svake godine na tržištu pojavi još oko 250 novih tvari, poručeno je sa simpozija "Ovisnosti o novim psihoaktivnim tvarima", gdje su organizatori - Grad Zagreb, Gradski ured za zdravstvo i Klinika za psihijatriju nastojali upozoriti na sve veću prisutnost novih droga u Hrvatskoj, pogotovo među mladima od 12 do 17 godina. Nova ubojita droga među mladima su osvježivači zraka.

- Te tvari stvaraju dramatične kliničke slike kod adolescenata. Roditelji nemaju pojma da su ti osvježivači sredstva kojima se njihova djeca potencijalno mogu ubiti. U Osijeku je drastično porastao broj djece koja su završila na psihijatriji zbog upotrebe novih psihoaktivnih tvari, a najvećem su riziku izloženi adolescenti od 12. do 17. godine. Takvu djecu pronalaze na ulici u besvjesnom stanju pa ih hitna pomoć odvodi na pedijatriju i konačno na psihijatriju zbog problema s agresijom, halucinacijama i dezorijentacijom. Ona imaju snažan poriv da nešto naprave sebi, ali i drugima. Od somatskih simptoma imaju snažnu bol u prsima, ubrzan rad srca i gušenje. Problem je i što ta djeca zapostavljaju školske obaveze, bježe od kuće, odsutna su do ranih jutarnjih sati, a roditelji ne znaju što se s njima događa. Ne funkcioniraju ni u radnom ni u obiteljskom i društvenom okruženju - rekla je psihijatrica doc. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković iz Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek.

 

Kritično razdoblje

Adolescenti nove droge najčešće uzimaju na prijelazu iz osnovne u srednju školu, u razdoblju kada su pod velikim stresom zbog prilagodbe novim uvjetima života.

- Smatraju da će ih to opustiti i da će biti "cool" s nečim što zapravo uopće nije "cool" - ističe psihijatrica.

 

Rekreativni konzumenti

Internet je omogućio vrlo brz protok informacija, a ujedno je jedan od glavnih kanala preprodaje novih droga, iako se nove psihoaktivne tvari mogu pronaći i u proizvodima koji se legalno prodaju kao osvježivači zraka ili kao proizvodi koji se koriste u poljoprivredi.

- U protekle dvije godine u Europi je zabilježeno 800 ozbiljnih zdravstvenih komplikacija povezanih uz konzumaciju novih psihoaktivnih tvari, a u Zagrebu je prije nekoliko godina 15-godišnjak s dišnim problemima preminuo nakon uzimanja osvježivača zraka. Nove psihoaktivne tvari sačinjavaju širok spektar droga koje nisu pokrivene UN-ovom Konvencijom o opojnim drogama iz 1961. godine.

Paralelno s porastom broja novih psihoaktivnih tvari raste i baza korisnika, u kojoj je sve više rekreativnih konzumenata i ljudi koji žele poboljšati svoj izgled, odnosno poboljšati svoje rezultate na poslu ili tijekom učenja. Najveći izazov za zdravstveni sustav u Europi su sintetski kanabinoidi, koji se više ne reklamiraju samo kao "legalne" zamjene za kanabis nego su dobile reputaciju kao snažne i jeftine droge popularne među ranjivim skupinama, poput beskućnika i zatvorenika, koji ih koriste za "otupljivanje uma". Budući da su zabilježeni i smrtni slučajevi, pred nama je traženje adekvatnih odgovora i kvalitetnih rješenja kako bismo se oduprli ovom velikom javnozdravstvenom izazovu - naglasio je dr. Ivan Ćelić iz Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče i predsjednik Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Grada Zagreba.

A young brunette girl feeling down next to a bottle of booze in an empty abandoned room
Foto: iStock

 

Previše vremena prođe do liječenja

U Zagrebu je 2017. godine zbog zlouporabe psihoaktivnih droga liječeno 1970 osoba. U Zagrebu i u Hrvatskoj prosječna dob prvog uzimanja sredstva ovisnosti je oko 16 godina, dok je prosječna dob uzimanja intravenoznog sredstva ovisnosti oko 20 godina.

Prosječna dob prvog javljanja na liječenje je 26,7 godina, što govori da od prvog eksperimentiranja s drogom do dolaska na liječenje prođe previše vremena.

U Hrvatskoj je 2017. na liječenju bilo ukupno 7157 osoba. Od ukupnog broja liječenih ovisnika oko 80 posto uzimalo je opijate, a druga psihoaktivna sredstva konzumiralo je oko 19,3 posto. U 2017. godini 958 osoba prvi je put zabilježeno u sustavu liječenja, a od tih novopridošlih osoba 204 (21,3 posto) heroinski su (opijatski) ovisnici, a 754 (78,7 posto) konzumenti ili ovisnici o drugim drogama.

Na svakog novog heroinskog ovisnika ulaze tri neopijatna ovisnika.

- Među njima su najrašireniji sintetski kanabinoidi koji oponašaju učinak marihuane, a nikad se točno ne zna točan sastav tog praha koji se proizvodi u kineskim laboratorijima - rekao je Ćelić.

Naime, dovoljno je promijeniti jedan atom na psihoaktivnoj tvari da ona više nije na popisu zabranjenih tvari i kao takva je legalno dostupna na tržištu sve dok ne dođe do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija - psihomotornog nemira, paničnih napadaja, tjeskobe, depresivnih stanja sa suicidalnim mislima pa i psihotičnih stanja s halucinacijama.

 

Jeftine, a vrlo opasne

Osobito je problematična depresija respiratornog sustava koja može dovesti do zakazivanja dišnoga sustava i smrti. Najveći je problem što su to relativno dostupne tvari, jeftine i mogu se nabaviti preko interneta. Obično se konzumiraju tijekom vikenda na zabavama. Posebno je opasno to što se neke od njih uzimaju intravenski, što dovodi do porasta broja oboljelih od hepatitisa C i HIV-a.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo