Ljudi provode trećinu života spavajući, a to nije baš malo. Iako snovi i njihovo značenje oduvijek zanimaju ljude, znanost baš i nije previše napredovala u tom području. Ipak, zahvaljujući razvoju tehnologije danas je postalo moguće analizirati aktivnost mozga tijekom sna pa se malo pomalo otkrivaju nove zanimljive činjenice o toj snovima. Evo što se danas zna o noćnim morama i drugim neobičnim snovima.
Zašto imamo čudne snove?
Svatko od nas vjerojatno ima svoju priču o nekom snu u kojem su se događale čudne stvari, snu koji nam se činio potpuno blesav i besmislen kad smo se probudili. Postoji nekoliko objašnjenja zašto nam se događaju takvi snovi.
Svaka osoba ima neki svoj poseban san jer svatko tijekom dana doživljava niz različitih emocija i događaja. Nakon što zaspite, vaš mozak nastavlja naporno raditi raspoređujući sve doživljeno ili u kratkoročno ili u dugoročno pamćenje. Uspoređuje nedavne događaje s onima koji su se dogodili davno.
Zato vam se može dogoditi da vam pred očima prođu neke slike iz djetinjstva, poput igranja sa psom kojeg ste imali, u nekom drugom okruženju gdje trenutno živite. Sve to se događa tijekom takozvane REM faze sna koja traje između 10 i 20 minuta i ponavlja se nekoliko puta tijekom noći.
Ta je faza poznata i kao 'paradoksalan san', a takav je naziv dobila zbog psihološke sličnosti s budnim stanjem. U toj fazi svi dijelovi mozga postaju aktivni, osim dijela koji je zadužen za logiku. Osim toga, tijekom spavanja se smanjuje koncentracija serotonina i noradrenalina, neuroprijenosnika odgovornih za logiku i pažnju. Stoga nije čudno što naši snovi gube svaki smisao i svaki trag 'normale'.
Zašto imamo noćne more?
A što je s noćnim morama? Zašto doživljavamo apokalipsu, srećemo zombije, netko nas proganja i doživljavamo druge strašne situacije u snovima? Švicarski i američki znanstvenici su proveli eksperiment u kojem su uspjeli dobiti odgovore na ta pitanja. Prema njihovom mišljenju, noćne more su kao neka vrsta treninga za živčani sustav, što pomaže osobi da se lakše nosi s negativnim emocijama u stvarnom životu.
Smatraju da nam emocije koje proživljavamo u snovima pomažu da riješimo neki emocionalni pritisak u stvarnom životu te nas pripremaju na moguće stresne situacije u budućnosti. Znanstvenici su analizirali aktivnost različitih dijelova mozga u snu uz pomoć elektroencefalograma. 18 dobrovoljnih ispitanika su budili nekoliko puta tijekom noći te su ih pitali što su sanjali i jesu li imali noćne more. Zahvaljujući njihovim odgovorima i analizi aktivnosti njihovih mozgova znanstvenici su identificirali dva područja mozga odgovorna za nastanak noćnih mora, a to su inzula ili otok i srednji cingularni korteks.
Ta se dva dijela mozga aktiviraju u istim situacijama, kad je osoba zabrinuta ili prestrašena u stvarnom životu. Inzula je odgovorna za procjenjivanje emocija i aktivira se automatski čim osoba osjeti tjeskobu. Srednji cingularni korteks priprema osobu za odgovarajuću reakciju kad se dogodi neka prijetnja ili zastrašujuća situacija te kontrolira način na koji se osoba ponaša u opasnosti. U istom su istraživanju znanstvenici otkrili da osobe koje imaju duže noćne more i koje ih imaju češće imaju blaže reakcije na negativne situacije u stvarnom životu.
Nekoliko zanimljivih činjenica o spavanju
- Ljudi mogu kraće izdržati bez sna nego bez hrane. Najduže koliko je osoba mogla preživjeti bez sna je 11 dana. No, takav eksperiment se nikome ne preporučuje jer, osim što može imati ozbiljne posljedice po psihičko zdravlje, može imati i fatalni ishod.
- Čak 15 posto ljudi na našoj planeti su mjesečari. Ne samo da sjede na krevetu i nešto mrmljaju ili šeću po sobi, već mogu i izaći iz kuće pa čak i otići vrlo daleko u snu. Predrasuda je da se mjesečare ne smije probuditi. Naprotiv, u mnogim je slučajevima neophodno probuditi ih jer se mogu naći u opasnim situacijama.
- Osobe koje ne spavaju dovoljno imaju veću potrebu za jelom zato što se u njihovom tijelu smanjuje koncentracija leptina, hormona koji regulira apetit.
- U roku od prvih pet minuta nakon buđenja zaboravljamo 50 posto naših snova. Nakon sljedećih pet minuta zaboravljamo gotovo sve što smo vidjeli u snovima. Sigmund Freud je vjerovao da naš mozak pokušava sve izbrisati iz pamćenja zato što su snovi naše skrivene misli. Danas postoje različite teorije o tome zašto zaboravljamo snove, a jedna od njih je da se to događa kako bi mozak mogao raditi 'punom parom' tijekom dana.