Znanstveno je čvrsto potvrđeno da majčina dob, prehrana, uvjeti iz okoliša kojima je izložena, mogu utjecati na razvoj potomstva. Nova studija objavljena u publikaciji American Journal of Stem Cells sugerira da jednako vrijedi i za očeve.
Rezultati pokazuju da očeva dob, unos alkohola, prehrana, težina i psihički stres mogu utjecati na rizik za pojavu urođenih mana i drugih zdravstvenih stanja kod novorođenčadi.
Utjecaji na plod
Do toga vjerojatno dolazi zbog promjena u ekspresiji gena i staničnom odgovoru koji se pojavljuju kao rezultat djelovanja navedenih čimbenika, a te se promjene mogu odvijati kroz više generacija. Istraživački tim došao je do tih zaključaka nakon analize više studija koje su ranije istraživale povezanost između očeva i naslijeđenih genetskih promjena, kod ljudi i kod životinja.
Joanna Kitlinska, profesorica biokemije, molekularne i celularne biologije na Sveučilišnom medicinskom centru Georgetown u Washingtonu, s kolegama je identificirala brojne faktore koji preko oca mogu utjecati na razvoj ploda.
Tata u poznim godinama
Istraživanjem su pronađeni dokazi da će očevi u starijoj dobi vjerojatnije imati djecu koja će imati urođene mane, autizam ili shizofreniju. Druge studije koje je tim pregledao sugeriraju da očevo pijenje alkohola može biti povezano s manjom porođajnom težinom novorođenčeta, s manjim djetetovim mozgom te slabijim kognitivnim funkcijama.
Očeva debljina dovedena je u vezu s debljinom potomaka, kao i s njihovim povećanim masnim stanicama, promjenama metabolizma, dijabetesom te razvojem tumora mozga.
Znanstvenici su otkrili i da očev psihički stres može povećati rizik za poremećaje u ponašanju djeteta. Nadalje, pokazao se i utjecaj kroz generacije - uravnotežena prehrana prije adolescentske dobi kod oca smanjuje rizik za srčanožilne bolesti kod njegove djece i unuka.
Nove spoznaje
Kitlinska i kolege kažu da njihovo istraživanje nudi “zdravorazumski zaključak” da očeva dob, životni stil i utjecaji sredine u kojoj živi mogu djelovati na razvoj njegove djece, pa i unučadi.
- Znamo da majčina prehrana, hormoni i psihičko stanje trajno mijenjaju strukturu organa, stanični odgovor i ekspresiju gena njene djece. Ali naša studija pokazuje da je tako i s očevima, njihove životne navike i dob mogu se odraziti na molekule koje kontroliraju funkciju gena. Na taj način, očevi mogu utjecati ne samo na direktne potomke, nego i na buduće generacije - rekla je Joanna Kitlinska koja smatra da nove spoznaje o takvom utjecaju očeva treba uzeti u obzir kod liječničkih preporuka za zdrav životni stil. - A da bismo doista shvatili takav utjecaj na dijete trebamo proučiti međusobno djelovanje faktora koji utječu na dijete preko majke i preko oca.