Progresivne bolesti

Alzheimer: vitamini i kretanje spašavaju pamćenje

Najveći dio, oko 70%, osoba koje pate od demencije, bolesti koja narušava sposobnost samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti, oboljeli su od Alzheimerove bolesti

Faktori rizika:

  • pušenje
  • alkohol u većim količinama
  • trauma glave

Velik broj ljudi, i u svijetu i u Hrvatskoj, boluje od Alzheimerove bolesti. Epidemiološki podaci iz 2001. godine govorili su da od te bolesti u svijetu boluju 24,3 milijuna ljudi, 2010. brojka se drastično povećala - oboljelo je 35 milijuna ljudi. Najviše zabrinjava to što taj broj neprestano raste. U skoroj budućnosti očekuje se daljnji porast broja oboljelih, posebno u mnogoljudnim zemljama Azije (Kina, Indija), prije svega zato što se ljudski vijek znatno produljio. Svojevremeno je i doc. dr. sc. Ninoslav Mimica, spec. psihijatar u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče te predsjednik Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, isticao kako se očekuje da će 2030. godine biti 65,7 milijuna oboljelih od demencije, a 2050. godine čak 115,4 milijuna. Najveći dio (oko 70%) oboljelih od demencije, koja narušava sposobnost osobe da samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti, oboljeli su upravo od Alzheimerove bolesti.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od demencije trenutačno boluje oko 80.000 ljudi, više žena nego muškaraca, jer se ponajprije radi o bolesti treće životne dobi, a poznato je da žene u prosjeku žive oko sedam godina dulje od muškaraca, pa je to jedan od glavnih razloga zašto i više obolijevaju od Alzheimerove bolesti.

 

Što pomaže:

  • tjelovježba
  • mentalna aktivnost
  • socijalni kontakti
  • hrana "za mozak" (zeleno lisnato povrće, orašasto voće, bobičasto voće, grahorice, cjelovite žitarice, riba, meso peradi, maslinovo ulje)

Okolina prva primijeti

Alzheimerova bolest je ozbiljna bolest koja se ne smije ignorirati. Riječ je o kroničnoj progresivnoj bolesti koja završava fatalno, a od pojave prvih simptoma u prosjeku traje od sedam do devet godina.
- Bolest se može podijeliti u tri faze: blaga, srednja i teška. U početnoj, blagoj fazi najčešće je dugo neprepoznata. Osnovni simptom je patološko zaboravljanje, tj. ono zaboravljanje koje najčešće bitno kolidira s obavljanjem dosadašnjih funkcija - osoba koja je bila vješta i uzorna domaćica izrazito zakazuje na tom planu, ne zna više skuhati ručak, osoba koja radi kao bankovni službenik izrazito puno griješi u svom rutinskom poslu. Treba napomenuti da okolina puno prije zamjećuje ove promjene od oboljelog, koji najčešće za svoje teškoće traži nekakvo opravdanje. Osim zaboravljanja javljaju se teškoće u koncentraciji, gubi se interes za mnoge aktivnosti, osoba se mijenja, izolira, karakterne crte se potenciraju, pa tako ljubomorni postaju ljubomorniji, a škrti još škrtiji. U drugoj fazi bolesti demencija je izraženija, zaboravljivost je očita, osobe ne mogu nabrojati dane u tjednu, računske operacije su problematične, primjerice teškoću predstavlja oduzimanje broja 7 od 100. U trećoj fazi bolesti bolesnici su gotovo potpuno ovisni o skrbi druge osobe, i to 24 sata dnevno. S vremenom bolesnici postaju nepokretni, inkontinentni, obolijevaju i od nekih tjelesnih bolesti (dekubitus, infekcije, pneumonija) i na kraju najčešće umire - objasnio je dr. Mimica sve faze bolesti.

Foto: iStock

Skrb je često neadekvatna

Osobe oboljele od Alzheimerove bolesti u kasnijim fazama bolesti nisu kadre same se o sebi brinuti, njihovo ponašanje može biti izrazito rizično, mogu biti opasni u prvom redu za sebe, ali i za okolinu. Mogu nenamjerno učiniti štetu ili dovesti sebe i druge čak i u životnu opasnost. Oboljeli mogu predstavljati opasnost u prometu kao aktivni ili pasivni sudionici. Često se događa da ove osobe, zbog bolesti, odlutaju od kuće, izgube se, ne znaju se više vratiti, a često u tom lutanju nastradaju. Zbog toga se u nekim zemljama skrbnicima oboljelih od Alzheimerove bolesti savjetuje da bolesnicima stave narukvice s adresom i brojem telefona koji treba nazvati ako se izgube.

 

Jeste li znali?

Rana dijagnostika Alzheimerove bolesti je iznimno važna jer će medikamentozna terapija stabilizirati bolest, povećat će se kvaliteta života i bolesnika i njegove okoline.
Standardno liječenje Alzheimerove bolesti obuhvaća u prvom redu primjenu antidementiva, a potom po potrebi antidepresiva, antipsihotika, anksiolitika i hipnotika.


 

Najnovije

Kretanje povećava volumen mozga i smanjuje rizik od ALzheimera

Kretanje ili bilo koja druga vrsta aktivnosti povećavaju volumen mozga i smanjuju rizik od Alzheimera za 50%. Alzheimer je bolest kod koje nema lijeka. Borba s bolešću kreće kroz način života i terapije koje smanjuju napredovanje bolesti. Dr. Cyrus A. Raji sa University of California-Los Angeles zajedno sa kolegama iz Pittsburgha u Pennsylvaniji analizirali su utjecaj aerobnih vježbi na rad mozga.
Tim znanstvenika analizirao je podatke od 876 osoba uključenih u ovaj projekt, prosječna dob je 78 godina. Za vrijeme istraživanja pratio se rad memorije ispitanika te je proveden klasičan upitnik sastavljen od pitanja kao što su podaci o navikama fizičke aktivnost. Proučavani su MR slike mozga koji su analizirani pomoću naprednih računalnih algoritama.

Znanstvenici su zaključili kako oni pojedinci koji su imali više fizičke aktivnosti su imali 50% manji rizik od razvoja Alzheimera. Više fizičke aktivnosti predstavlja i povećanje obujma mozga kod ključnih dijelova mozga kao što je frontalni, vremenski, uključujući i hipokampus.

Ona skupina, njih 25% koji su imali blago oštećenje na mozgu uslijed Alzheimerove bolesti prema riječima znanstvenika su povećanjem fizičke aktivnosti povećali obujam mozga. Stručnjaci se slažu da bi ova studija mogla biti vrlo bitna u procjenjivanju Alzheimreove bolesti. Dr. Raji naglašava kako čarobni lijek ne postoji, no fokus svih treba biti u prevenciji.


Vojka Jelić Osrečak

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo