Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma. Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita. Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi .
Salate - osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne...
Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.
Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja
Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.
Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:
- Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.
- Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice...) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.
- Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.
Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz...). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.
Sladoled – savršena ljetna slastica
Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.
Sladoled od jogurta s malinama
3 šalice malina
2/3 šalice grčkog jogurta
Med (prema potrebi)
Zaleđene maline miksamo s ohlađenim jogurtom (štapnim mikserom ili u blenderu) do kremaste strukture, prema potrebi zasladimo s malo meda ili stevije. Grčki jogurt možemo zamijeniti sojinim jogurtom ili jogurtom bez laktoze.
Kremasta banana
1 banana
1 šalica voća prema želji ili 1 žlica kakaa
Med (prema potrebi)
Banana je odlična podloga za sladolede. Zrelu bananu izrežemo na kolutove i zaledimo. Zaleđene komadiće izvadimo iz zamrzivača i ostavimo 3 - 5 minuta na sobnoj temperaturi, a potom miksamo štapnim mikserom do ukusne kreme. Za različite okuse bananu kombiniramo sa šalicom zaleđenih malina, jagoda, borovnica ili kockica ananasa, a za čokoladni desert kremi od banane treba dodati žlicu kakaa. Prema potrebi zasladimo s malo meda ili stevije.
Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali
Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.
Aromatizirana voda s narančom i mentom
1 litra vode
2 naranče izrezane na kolutove ( s korom ako su ekološki uzgojene)
Šaka mente ili matičnjaka
Pomiješati sastojke i ohladiti u hladnjaku.
Aromatizirana voda s krastavcem i borovicama
1 litra vode
1 veći krastavac, izrezan na kolutove
Pola šalice borovnica ( malina ili jagoda)
Pomiješati sastojke i ohladiti u hladnjaku.
Novosti i aktivnosti projekta „Živjeti zdravo“ pratite na službenom webu.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
