Predviđanja da u razvijenim zemljama do 2050. godine više neće biti pušača doista bi mogla postati stvarnost. Naime, istraživački tim sa Scripps Research Institutea na Floridi, SAD, otkrio je izvor želje za nikotinom u mozgu, otvarajući tako put prema novim lijekovima koji bi pomagali pušačima da se riješe grozne i opasne navike. I sve skuplje.
Želja za nikotinom
U pokusima na štakorima znanstvenici su odredili funkciju gena CHRNA5, za koji se još prije nekoliko godina smatralo da ima veze s ovisnošću o nikotinu. Gen kontrolira receptor, ulaznu točku na površini stanica mozga, koji reagira na molekule nikotina. Kod normalne verzije ovog gena, sve veće od sićušne doze nikotina šalje mozgu poruku koja kaže: “prestani konzumirati”.
Genetske promjene
No, učinak je bio potpuno drugačiji kod miševa kod kojih je jedan dio receptora, poznat kao alpha5, isključen. Negativna poruka nikad ne stiže do mozga, a posljedično - glodavci se ne mogu zasititi nikotina. Sličan se scenarij događa kod nekih ljudi. Oni imaju peh da su “rođeni ovisnici o nikotinu”, vjeruju znanstvenici. Kada su detaljnije pročešljali podatke o ljudskom genomu, istraživači su odredili genetske promjene koje djeluju na funkcioniranje alpha5. Utvrdili su, tako, da između 30 i 35 posto stanovništva SAD-a, ima oblik gena CHRNA5 koji potiče neutaživu želju za nikotinom.
- Kod nositelja te varijante gena veća je vjerojatnost da će razviti ovisnost o nikotinu - tumači voditelj istraživanja Paul Kenny koji je nakon objave studije u Natureu, dobio mogućnost za stvaranje nove kategorije lijekova koji bi pomogli u prestanku pušenja djelujući na taj receptor - obnavljajući ili potičući odbojnost prema visokim dozama nikotina.