naše najrasprostranjenije voće

Vrhunska su zamjena za grickalice, a nismo ni svjesni što čine za naše srce, kosti, jetru, pluća...

Šljive su pouzdan suputnik u sprječavanju i liječenju mnogih zdravstvenih tegoba što uvelike mogu zahvaliti sadržaju brojnih nutrijenata i polifenola.

 

Nikad ne radim zimnicu. Em nemam vremena, em ne vidim smisao patnje s kiseljenjem paprika i krastavaca kada se zimi mogu kupiti svježa raštika, kelj i cvjetača. Tim je više nedavno, gotovo nestvarno odjeknula vijest da radim džem od šljiva. Moja je majka brže bolje razglasila svima kako ipak nisam posve izgubljen slučaj.

Proširio se dobar glas, pa nisam trebala dugo čekati da me u nevjerici s kave nazovu sestra i rodica.

'Čujemo da radiš džem', sa smijehom će Ana.

'Pričaj šta se dogodilo', dometne sestra.

I počnem ja objašnjavati kako sam od gospođe Milene dobila vrhunski recept za džem bez šećera. Vrlo je jednostavan za napraviti. Umjesto poznate petljancije i neprekidnog višesatnog miješanja, oprane i očišćene šljive se peku u pećnici, a cijeli angažman se svodi na nekoliko miješanja.

'Ma ne radiš ti ništa. Taj se džem radi sam. Ne'š ti muke. Domaćica ka' ti može svak' bit', zaključe jednoglasno moje drage dame.

Šljive su izvrsno voće. Ako ih se ove ljetne jeseni niste dovoljno nauživali, nadoknadite to dok ih još ima na tržnicama. A nije na odmet napraviti i domaći džem. Uz malo truda, vašem ponosu neće biti kraja. Vjerujte mi. :)


Užina za 5

Šljive se još od prapovijesti uzgajaju diljem svijeta u područjima umjerene klime. Danas je poznato više od 100 njihovih različitih sorti zanimljivih boja i veličina. E da. Vjerojatno se ne bismo kladili na njih, no šljive su naše najrasprostranjenije voće.

Osim što se od njih rade rakija i džem, odličan su desert, užina i vrhunska zamjena za grickalice. Više je razloga tome. I dok s jedne strane sadrže zanemarivu količinu masti, s druge prirodno obiluju mnogim nutrijentima od iznimne nam koristi. Svojom se prisutnošću izdvajaju karotenoidi, kalij, vitamin K, jednostavni šećeri, vlakna i sorbitol.

Karotenoidi su antioksidansi pozitivnog učinka na imunitet, rast, zdravlje kože, srca i krvnih žila, te očiju. Vitamin K sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi. Kalij doprinosi zdravlju krvožilnog sustava dok vlakna poput celuloze, hemiceluloze i pektina doprinose sniženju razine kolesterola i masnoća u krvi. Prisutne organske komponente poput limunske, benzojeve i tartarne kiseline, te benzaldehida sudjeluju u stvaranju prepoznatljivog okusa i arome. I naravno, slatkim šljivama ćemo lako nakon ručka utažiti želju za kojekakvim, često nepotrebnim, kolačima i keksima.

 

Štoviše, šljive su pouzdan suputnik u sprječavanju i liječenju mnogih zdravstvenih tegoba što uvelike mogu zahvaliti sadržaju spomenutih nutrijenata te obilju polifenola; kumarinskoj, kofeinskoj, klorogenskoj i neoklorogenskoj kiselini, proantocijanidinu te rutinu.


Za zdrave kosti

Zdravlju kostiju ne doprinose samo kalcij, vitamin D i magnezij, već općenito zdrav način života; redovita tjelovježba, nepušenje te kvalitetna i raznolika prehrana. Možda ne bismo za šljive stavili ruku u vatru, no one su i te kako korisne u očuvanju gustoće kostiju. Sadrže vitamin K te mineralne tvari kalij, selen i bor koji svi zajedno podupiru njihovo zdravlje.


Suhe šljive

Kada me ponekad kasno uvečer uhvati glad, pojedem 2, 3 suhe šljive. Priznat ćete da je to daleko bolje nego uroniti glavu u frižider pa krenuti po mezi i razno raznim mazalicama.

Suhe šljive su česti sastojak aromatičnih zimskih kompota, te zanimljiv dodatak žitaricama za doručak, jogurtu i pikantnim mesnim umacima.

U narodnoj su medicini poznata pomoć protiv mučnine, loše cirkulacije, ateroskleroze, povišenog tlaka, povišenog šećera i kolesterola u krvi, astme, gripe, glavobolje, lošeg raspoloženja, te problema s jetrom i žuči.

 

Suhe šljive doprinose sprječavanju pojave raka debelog crijeva što se, između ostaloga, pripisuje antioksidansima sinergističkog djelovanja koji količinom uvelike nadmašuju one iz datulja, suhih smokava i grožđica.


Protiv zatvora

Obilje vlakana i sorbitola čine šljive namirnicama koje sigurno pomažu sprječavanju i olakšavanju problema sa zatvorom stolice. Od velike su koristi zimi kada se jede malo teža hrana zbog čeka probava zna koji put patiti.

Za hladnih nas dana oduševljavaju domaći svježe pripremljeni kompoti. Ja se držim recepta s jabukama, suhim šljivama, cimetom, anisom i narančinim sokom. Osim kompotom, namjeravala sam se ove zime sladiti džemom s početka priče, no čisto u to sumnjam. Kako je krenulo, neće ugledati prvi snijeg. Otišla ga je već jedna teglica. Trebate li bolju preporuku za odlučiti napraviti ga? :)


Džem od šljiva bez šećera

Sastojci:

  • 3 kg šljiva

Priprema:

  1. Zagrijte pećnicu na 200 ℃.
  2. Šljive operite, izvadite im koštice i prepolovite.
  3. Posložite ih u dublju tepsiju veličine 25 x 40 cm, pa stavite peći oko 90 minuta.
  4. Tijekom pečenja, tepsiju pet, šest puta izvadite iz pećnice, kako biste promiješali šljive. Ako primijetite da šljive gore, smanjite temperaturu.
  5. Zatim, vrući džem stavite u zagrijane teglice, zatvorite poklopcem, ohladite i to je to.

Dobar tek!


Ako nemate ideju što skuhati za ručak ili večeru, možda vam moj profil EatToSlim bude od koristi.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo