Ta pozamašna količina voća dnevna je potrošnja povećeg restorana. A moja bi sestra, uz našu neznatnu pomoć, do večeri pojela breskve, lubenicu i dinju. Ujutro bi ona, za ranojutarnje zagrijavanje i dok se kući ne donese nova porcija smokava i marelica, smazala nekoliko jabuka. Kad bi se vraćala kući s kave s prijama usput bi kući donijela par kila šljiva. Već su je kao dobru mušteriju znale sve bakice na tržnici. „Pa što će ti tolike šljive?“, u čudu bi majka. „A koliko ti je tu samo koštica?!“, spremno bi na to sestra.
A svakako nije jedina. Prije neki dan mi je prijateljica rekla kako joj suprug već danima lubenice jede kao lud. Zasigurno mu bubrezi rade punom parom. I više puta noću pohodi WC. :)
Šljive za reguliranje stolice
Ako imate problema s tvrdom i neredovitom stolicom, od koristi će sigurno biti šljive. Ujutro natašte popijte 1 čašu vode. Dvadesetak minuta nakon toga pojedite zdjelicu šljiva. Doručkujte za pola sata. Za jutarnju i popodnevnu užinu također pojedite po zdjelicu šljiva. Šljive u svom sastavu, osim vlakana, imaju sorbitol. To je alkohol laksativnog učinka. Može se bez zadrške reći kako šljivama, kada je o reguliranju stolice riječ, nema premca!
Hidracija, peristaltika i još ponešto
Osim što sadrži veliku količinu vode i tako pomaže pri mokrenju, voće je bogato vlaknima. Netopljiva vlakna (npr. hemiceluloza) kojima obiluje neoguljeno voće pomažu radu crijeva. Topljiva vlakna (npr. pektin iz jabuke i dunje) djeluju na snižavanje kolesterola u krvi. Tu je i cijeli niz neophodnih vitamina. Mnogi među njima pokazuju i antioksidativno djelovanje. Vitamini iz voća jačaju obrambeni sustav čovjeka, zdravlje kože i kose te pomažu u borbi protiv anemije. Štoviše, sprečavaju prerano starenje.
Ipak, prekomjernim unosom beta-karotena koža postaje žuto-narančasta. To se dogodilo mojoj Luciji u eri mandarina. Znajući koliko ih voli, prijatelji iz doline Neretve su je naveliko opskrbljivali ovim sočnim plodovima. Znali smo je zezati kako će sigurno gripa i prehlada kapitulirati još na ulazu u njezinu studentsku sobu.
Frutarijanstvo (ipak) nije dobra ideja
Voće je idealna užina. Posebno dobro prija kada je rashlađeno. Međutim, kada se prehrana sastoji isključivo od voća, kao što to slučaj kod frutarijanaca (vegetarijanaca čiju prehranu uglavnom čini samo voće), ne može se govoriti o uravnoteženosti i raznolikosti. Iz prehrane se izostavljaju druge skupine namirnica (žitarice, meso, jaja i sir, povrće, jogurt i mlijeko te masti). To dovodi do manjka cijelog niza hranjivih tvari poput bjelančevina, masti, kalcija, željeza, cinka, bakra, selena, magnezija, vitamina B12, folata, D, E i mnogih drugih. Posljedično, dolazi do gubitka mišićne i koštane mase, anemije, krhkih noktiju, slabljenja sluha i brojnih drugih zdravstvenih tegoba. Štoviše, kod djece dolazi do ozbiljnog zastoja u razvoju i rastu, a može doći i do kobnih posljedica.
Iako je voće korisno i zdravo ne preporučuju se isključive voćne dijete ili načini prehrane, budući da ono ne može namiriti sve potrebe našeg organizma.
Detoksikacija grožđem
S vremena na vrijeme (npr. jednom mjesečno) voćni će dan dobro doći detoksikaciji organizma. Obično ljudi ujesen provode kuru detoksikacije grožđem. Preporučuje se crno grožđe bogato antocijanima. Na taj se način povećava unos antioksidansa u organizam. Konzumiranje grožđa pozitivno djeluje na rad crijeva. Ono sadrži glukozu (naziva se i grožđani šećer) kojom se brzo nadoknađuje izgubljena energija, a time smanjuje umor. Glukoza k tome osnažuje i naš imunitet.