sve o haskapu

Svemoguća sibirska borovnica: snižava krvni tlak, pomaže kod anemije i masne jetre te 'pegla' bore

Neki znanstvenici vjeruju kako bi haskap mogao oduzeti primat borovnici kao super namirnici.

 

Još prije 5, 6 godina prijatelji iz Lekenika su mi pričali o svojim novim nasadima haskapa, no nisam tada pridavala veliku važnost nekom tamo egzotičnom voću. Malo po malo sve se više ljudi počelo baviti uzgojem ovog voća pa je došlo vrijeme da se i ja u svojoj kolumni pozabavim njegovim sastavom i utjecaju na zdravlje koji svi hvale.


Što je haskap?

Haskap potječe iz Sibira i sjeverno-istočne Azije. Njegov grm nalikuje grmu borovnice pa ga neki nazivaju i sibirskom borovnicom. Duguljasti modro-ljubičasti plodovi jedinstvene su arome i gorko-slatkog okusa. Tisućama godina se koriste u ruskoj, kineskoj i japanskoj narodnoj medicini. U Japanu se, ne bez razloga, naziva eliksirom života.

Pokazalo se, naime, kako haskap pomaže sniženju visokog krvnog tlaka smanjujući tako rizik za pojavu glaukoma i srčanog udara. Osim toga, doprinosi liječenju anemije i probavnih tegoba, te sprječava prerano starenje čuvajući elastičnost kože. Jedan čak japanski proizvođač sok od haskapa reklamira kao sok za mladost i dugovječnost.

Povećano zanimanje za haskap bilježi se polovinom prošlog stoljeća od kada se ulažu veliki napori u razvoj sorti visoke rodnosti i poželjnih hranjivih svojstava.

Danas je ovo voće posebno rašireno i cijenjeno u Sjevernoj Americi i Aziji.

Haskap ne zahtijeva posebnu njegu tijekom uzgoja. Otporan je na niske temperature, brojne nametnike i bolesti, te uspijeva na različitim tipovima zemlje. Omiljen je stoga među poljoprivrednicima koji se bave ekološkom proizvodnjom.  

Plodovi haskapa su mekani i nježni pa ih se mora pojesti ili preraditi u roku od 1 do 2 dana. U hladnjaku se mogu držati do tjedan dana. Zbog nježnosti i kratke trajnosti često se koristi za izradu džema, želea, vina, sladoleda, soka, voćnog jogurta i sl.


Antioksidativno bogatstvo haskapa

Neki znanstvenici vjeruju kako bi haskap mogao oduzeti primat borovnici kao super namirnici. Potvrđuje to podatak da je vitamina C u haskapu tri do deset puta više nego u borovnicama. Glavni antioksidansi u ovim plodovima su fenolni spojevi; u prvom redu flavonoli, antocijanini i fenolne kiseline (npr. salicilna i kumarinska). Više ih je u haskapu nego u malinama, jagodama, Inka bobicama (fizalisu), kupinama i borovnicama. Nadalje pokazalo se kako haskap ima učinkovitiju antioksidativnu aktivnost od rajčice, šumskih jagoda, borovnica i malina.


Bobičasto voće općenito pokazuje pozitivan učinak na čovjeka. Haskap pokazuje antibakterijsko i antikancerogeno djelovanje. Doprinosi zdravlju desni te pomaže liječenje upale očiju i nealkoholne masne bolesti jetre.

 


Vjeruje se kako će se u skoroj budućnosti haskap također uvelike koristiti u izradi kozmetičkih proizvoda za izbjeljivanje kože i njege kože s ciljem sprječavanja razvoja raka.


GDJE IH KUPITI

Sve u svemu, haskap je voće koje zaslužuje mjesto na svakom stolu i u svačijoj prehrani, pogotovo kod najmlađih, starijih i svih onih kojima je stalo do zdravlja. Želite li biti sigurni da jedete haskap i da je uzgojen bez pesticida i umjetnih gnojiva, pronašli smo pravu adresu - OPG u Kapelici, pitomom moslavačkom selu smještenom između Garešnice i Kutine gdje haskap uzgajaju od 2012., potpuno prirodno i organski te s puno ljubavi.


Jedimo haskap

Bezbroj je načina kako možemo uključiti haskap u svoju prehranu.

Evo prijedloga:

  • Dodajte haskap voćnoj salati
  • Kratko propirjajte bobice haskapa pa dobiveni pire prelijte po biskvitnom kolaču ili palačinkama.
  • Usitnite bobice haskapa, te ih dodajte jogurtu.
  • Maline i haskap možete za doručak dodati zobenim pahuljicama i jogurtu.


 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo