Ključ je u umjerenosti

Postoje jako dobri razlozi zašto meso ne bismo trebali izbaciti iz prehrane

Meso je kvalitetna namirnica. Tu nema spora. Sadrži visokokvalitetne bjelančevine što znači da svojim sastavom i omjerom prisutnih esencijalnih aminokiselina podržavaju rast i razvoj organizma.

 

Korizma je i ljudi su se na veliko odrekli kolača, čokolade, pušenja, mesa …

Radi li se baš uvijek o iskrenoj volji za mijenjanju loših navika i radu na sebi ili tu ima i nepresušne želje za pokazivanjem, ostavljam vama na razmišljanje.

Iskreno mislim da nema smisla suzdržavati se mjesec dana od čokolade pa se na Uskrs za dobro vladanje počastiti i starinskim keksićima i ušećerenim bajamima i malom veticom torte. A kad je sve domaće. A Bože moj.

Osobno se alkohola nisam mogla odreći jer ga ne pijem, slatkoga jer ga ne jedem, duvana i mare jer ih ne pušim. A mesa? Nisam ga se odrekla jer ga ne jedem puno. Više mi je na tanjuru za dekoraciju. I ne pamtim kada sam se zadnji put nečega prejela. 


Meso

Bez daljnjega, narod smo koji voli meso. Ono je simbol blagostanja i imanja i u suprotno me nitko ne može uvjeriti. Neka je nama na stolu bokun mesa, a za sve drugo ćemo lako. 


Kvalitetna je namirnica

Meso je kvalitetna namirnica. Tu nema spora. Sadrži visokokvalitetne bjelančevine što znači da svojim sastavom i omjerom prisutnih esencijalnih aminokiselina podržavaju rast i razvoj organizma, njegovu obnovu te oporavak od različitih ozljeda. Slikovito bi se moglo reći da aminokiseline, iz bjelančevina koje dobivamo hranom kao i one koje nastaju u našem organizmu, krpaju oštećenja. U tim popravcima sudjeluje i cink kojega je meso dobar izvor.

Naravno, kada govorimo o mesu, sjetimo se uvijek i željeza. Njegov nedostatak u organizmu češći je sada u ovom prijelaznom razdoblju iz zime u proljeće pa je stoga meso dobar suradnik u sprječavanju i liječenju anemije. Treba imati na umu da je u bijelom mesu peradi željeza manje nego u junetini.

Tu su još i neki vitamini B skupine. Spomenut ću vitamin B12 kojeg nema u namirnicama biljnog podrijetla. Važan nam je jer sudjeluje u stvaranju novih stanica.


Kreatin

Meso sadrži i kreatin; energetsku valutu čija važnost dolazi do izražaja tijekom kratkotrajnih tjelesnih napora visokog intenziteta kao što je sprint. Ruku na srce, kreatin nastaje i u našem organizmu no pokazalo se kako ga je manje kod vegetarijanaca nego kod ljudi koji jedu meso. Iako to ne vole priznati, mnogi sportaši vegetarijanci uključeni u sportove u kojima se često stane pa krene (npr. tenis, rukomet, nogomet…) uzimaju kreatin kao dodatak prehrani.    


Ključ je u umjerenosti

Ljudima koji imaju problema s prekomjernom masom uvijek kažem da se ne trebaju odreći mesa već je dovoljno s njega ukloniti vidljivu mast. I, složit ćete se sa mnom, nije baš neophodno toćati kruh u mast od pečenja.


Uz to, meso nas asocira na kolesterol. Osim što ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla, kolesterol nastaje i u našem tijelu. U krvi će ga zato uvijek biti i od toga se ne može pobjeći. Štoviše, kolesterol nam je potreban jer npr. sudjeluje u stvaranju spolnih hormona, no treba ga držati pod kontrolom.

 


Prvo, ne valja pretjerivati s količinom mesa.

Nisam mogla povirovati da momak u drugom srednje k'o od šale pojede osam kotleta. U biti,  zašto se ja čudim? U njemu je stodeset kila, nedavno mi prepričava prijateljica zgodu s večere na koju je bila pozvana.      

Količina mesa mora pratiti energetsku potrebu. Ja za ručak pojedem jedan kotlet dok će čovjek koji 6, 7 sati postavlja skelu na baušteli pojesti dva.


Bez povrća ne ide

No, za ručak ne jedemo meso samo. Kao prilog imamo krumpir, tjesteninu, palentu … koji nam daju glavninu energije, a tu je i povrće. Kuhamo ga na lešo, pečemo, pripremamo kao varivo, radimo salatu ... Kome krivo, kome drago, istina je jedna. Povrće se mora jesti svaki dan i za ručak i za večeru. Ono sadrži vlakna koja pomažu sniženju masnoća i kolesterola u krvi. I još k tome, povrće sprječava prejedanje.

Stoga, ako je netko vaš malo puniji, možda je stvar u količini. Ne bi bilo zgorega srezati količinu mesa na normalu i sprijateljiti se s povrćem. Za užinu neka je na meniju komad voća. I ono također snižava kolesterol i masnoće.

Ovi savjeti morat će zaživjeti prije ili poslije. Nadam se samo da neće biti prekasno.


A suhomesnato?

E da. Moram spomenuti hrenovke. A što mogu? Istrpjet ćete me još malo. Trebate li srezati masnoće i kolesterol u krvi, zaboravite na njih. Kvalitetnije je i još k tome često jeftinije pojesti komad čistog nemasnog mesa nego koje-kakve hrenovke, kobasice, paštete i salame. U njima su aditivi te poprilično masti i kolesterola. Suprotno učenjima koja nam se uporno žele nametnuti, zasićene masti iz slanine, kobasica i sl. povisuju kolesterol u krvi. Kome ćete vjerovati, odlučite sami.    

Sve u svemu, nadam se, ako ste ove Korizme pokušali promijeniti loše navike, da ćete u tome ustrajati i nakon Uskrsa.

A nama drugima, uključujem tu i sebe, vjerujem da će Korizma biti poticaj za rješavanje starih radnih naloga koje smo uporno odgađali za neka bolja vremena. Vjerujem da ćemo se osvijestiti i bolje organizirati svoje slobodno vrijeme, češći boraviti u prirodi, pomagati drugima i onda kada za pomoć ne pitaju.

Nadam se da ćemo svi zajedno biti bolji ljudi i češće praštati, kako netko mudar reče ne zbog njih nego zbog mira u sebi. Upravo to i ja vama želim; zdravlje i spokoj u duši. Oni su ipak neprocjenjivi i nezamjenjivi.

 

Sretan Uskrs!

Vaša Vesna 

Što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo