ANTINUTRIJENTI & ZDRAVLJE

Osim što su dobri za regulaciju šećera u krvi i smanjenje kolesterola, imaju i dokazano antikancerogeno djelovanje

Razumljivo mi je da se ljudi boje ostataka pesticida u hrani, konzervansa i umjetnih boja, no bojati se osnovnih sastojaka hrane koji su u njoj prisutni oduvijek je ipak, priznat ćete, malo tu mač
 

A zaboravili ste reći da žitarice sadrže saponine koji koče iskorištavanje bjelančevina iz hrane, javi mi se jedan gospodin nakon što je u mojoj nedavnoj kolumni čitao o važnosti svakodnevne prisutnosti žitarica u prehrani.  

Što reći? Razumljivo mi je da se ljudi boje ostataka pesticida u hrani, konzervansa i umjetnih boja, no bojati se osnovnih sastojaka hrane koji su u njoj prisutni oduvijek je ipak, priznat ćete, malo tu mač.  

Hranu jedemo kako bismo namirili svoje potrebe za energijom, vitaminima, mineralnim tvarima, bjelančevinama, mastima … Osim spomenutih, ona sadrži i mnoge druge tvari; među njima i antinutrijente.


Što su antinutrijenti?

Kao što sam rekla, antinutrijenti su prirodno prisutni u namirnicama; prvenstveno onima biljnog podrijetla.

To su saponini, tanini, fitinska kiselina, cijanogeni glikozidi, oksalati, klorogenska kiselina i dr.

 

Svojim djelovanjem jedni remete probavu, drugi sprječavaju iskoristivost pojedinih hranjivih tvari iz hrane...

Tako fitinska kiselina, kao sastavni dio mnogih mahunarki i sjemenki uljarica (npr. soje i uljane repice), na sebe veže mineralne tvari (npr. cink, magnezij, kalcij …) i bjelančevine.

Inhibitori amilaze iz zobi sprječavaju razgradnju škroba.

I tanini iz mahunarki mogu na sebe vezati bjelančevine čineći ih tako nedostupnima čovjekovom organizmu. 

Iz ovoga bismo brzopleto mogli zaključiti da je hrana koju svakodnevno jedemo, u najmanju ruku loša, ako ne i štetna.

Mišljenja sam kako je van svake pameti suditi o žitaricama ili voću na osnovu antinutrijenata koje sadrže.

Štoviše, antinutrijenata ima i u danas vrlo popularnim namirnicama. Uvjerena sam da se ljubitelji zdrave prehrane neće odreći chia sjemenki iako sadrže klorogensku kiselinu. Ona koči razgradnju ugljikohidrata, bjelančevina i masti, a time i njihovu dostupnost našem organizmu.

 

SVE SE VRTI SAMO OKO TOGA Samozvani stručnjaci koji zagovaraju izbacivanje određenih namirnica iz prehrane žele nas prestrašiti naglašavajući samo njihove loše strane. Vjerujte mi, te se priče ne pričaju radi vašega i moga zdravlja. Zdravi ljudi nisu potrošači. Od njih nikad kruha. Svi ti trgovci imaju isti zajednički cilj. Uvjeriti nas kako smo smrtno bolesni ili ćemo to vrlo brzo postati. Kada to postignu, na konju su. Dobili su nas i sada nam mogu uvaliti što god žele; različite filozofije, pametovanja, tabletice...

 


Ne budimo naivni. Postanimo mudriji od trgovaca. Pitajmo se Što nam nakon blaćenja pšenice, slanutka, šljiva i graha žele prodati?   

Ruku na srce, s hranom je kao i s ljudima. Ako nekome želite naći manu, garant ćete mu je naći. I to ne jednu, nego sto i jednu.


Antinutrijenti u službi zdravlja

Naravno da je važno kakvu hranu jedemo. Briga o hrani je briga o zdravlju. No nemojmo pretjerivati. Opustimo se. Naizgled štetne tvari, antinutrijenti imaju svoje, i te kako, dobre strane.

Saponini iz mahunarki (slanutka, graha…) i kvinoje remete apsorpciju masti i kolesterola iz hrane čime doprinose snižavanju njihove koncentracije u krvi. Imaju i antikancerogeno djelovanje.    

Fitinska kiselina iz soje zajedno s prisutnim bjelančevinama snižava kolesterol u krvi. Fitati su još i dokazani antikancerogeni. Dijelom se inaktiviraju namakanjem, fermentacijom i kuhanjem.

Klorogenska kiselina iz mandarina, kave, trešanja, šljiva … antioksidans je sa sposobnošću vezivanja i inaktiviranja slobodnih radikala. Ima i protuupalno djelovanje te doprinosi regulaciji šećera u krvi.

 

Mišljenja sam kako ne treba biti sitničav i opterećivati se baš oko svega i svačega.

Čemu raspravljati o antinutrijentima a istodobno pušiti? Čemu ujutro brojati kalorije, a popodne pojesti pola čokolade? Ma zaludu što je sa 70 % kakaa.

 

Živimo koliko, toliko zdravim životom. Spavajmo dovoljno, dajmo prednost jednostavnoj neprerađenoj hrani i budimo tjelesno aktivni svaki dan.

Uživajmo u jelu, obitelji i dobrom društvu. Radujmo se prirodi i ovom suncu. Budimo zahvalni za zdravlje koje imamo. Veselimo se sutrašnjem danu, ljudima koje ćemo sresti i onome što ćemo novo naučiti.

Nađimo svoju sreću. Sve drugo je manje važno.

Vaša Vesna

 

A što ja jedem možete vidjeti na mome profilu EatToSlim.

 

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo