Miješamo ih u mnoge blagdanske kolače, a ni ne znamo koliko su dobri

Prva asocijacija na nadolazeće blagdane svima su nam cimet i klinčići, no možete li uopće zamisliti božićni kolač bez rogača ili maka?

 

ROGAČ

Rogač je prapovijesno stablo. Potječe iz sjeverne Azije te istočnog Sredozemlja gdje se danas uzgaja i divlji raste u mnogim njegovim krajevima. Plodovi rogača, mahune, se vežu uz arapsku kulinarsku tradiciju. Od njih se rade različiti napici i slastice.

Sastav rogač je zaista zanimljiv. Više od 50 % njegove mase čine ugljikohidrati; prvenstveno saharoza i glukoza. Otuda rogaču slatki okus što ga svrstava među prirodne zaslađivače. Okusa sličnog kakau, a vrlo niskog sadržaja masti, rogač se često koristi kao zdrava zamjena za čokoladu. Osim toga, u njemu je i obilje kalija te kalcija. Tu su još željezo, mangan, cink te bakar, a sadrži i nešto bjelančevina. Ne smije se zanemariti prisutnost fenolnih komponenti pozitivnog učinka na naše zdravlje.  

U domaćinstvima se rogač melje u brašno, a u industriji u prah. Prah rogača je danas nezamjenjiv proizvod mnogih prehrambenih proizvoda deklariranih kao funkcionalna hrana. Dodaje se tjestenini te dijetetskim proizvodima. Ne sadrži gluten pa se često nalazi u sastavu namirnica namijenjenih osobama s celijakijom. 

Guma iz sjemenki rogača se u prehrambenoj industriji koristi kao zgušnjivač u proizvodnji mliječnih i suhomesnatih proizvoda. 

 

Rogač za zdravlje

Rogač sadrži značajnu količinu topljivih vlakana. Zahvaljujući tome usporava probavu konzumirane hrane i apsorpciju hranjivih tvari koje sadrži. To u konačnici snižava koncentraciju masnoća i glukoze u krvi što se pozitivno odražava na zdravlje. Osim toga, aktivna tvar iz rogača imena pinitol doprinosi reguliranju koncentracije šećera u krvi.      

Uz topljiva, u rogaču su i netopljiva vlakna koja doprinose zdravlju debelog crijeva.

Rogaču uistinu nisu potrebni hvalospjevi. Svakako bi ga trebali češće uvrstiti u svoju prehranu. Dodamo li ga Božićnim i Novogodišnjim kolačima, oni će zasigurno postati kvalitetniji i zdraviji.

 

Jeste li znali?

  • Legenda kaže kako je rogač jeo Ivan Krstitelj kada se povukao u osamu.
  • Vjeruje se kako se u prošlosti masa sjemenke rogača koristila u definiciji karata zlata.

 

MAK

Mak potječe iz Azije. Nezreli se koristi u proizvodnji opiuma. Vjerojatno je čudesni učinak i pobudio zanimanje pračovjeka (lovca i sakupljača divljih jestivih biljaka) za makom. Arheološki nalazi kazuju kako su drevni Egipćani nezreli mak koristili u liječenju različitih bolesti.  

U pripremi pekarskih proizvoda i kolača koristi se, naravno, zreli mak koji ne sadrži tvari narkotičnog djelovanja. Nasuprot tome, bogat je vlaknima i bjelančevinama, a tu su i mineralne tvari  poput kalcija, fosfora, kalija, željeza, mangana, magnezija i cinka. U maku se nalazi poprilična količina masti u kojima prevladava linolna kiselina. Ona doprinosi sniženju koncentracije kolesterola u krvi. Osim toga, mak se u narodnoj medicini koristi kod zatvora stolice i astme. Od prisutnih antioksidanasa značajno mjesto zauzimaju tokoferoli koji sprječavaju oksidaciju i kvarenje masti.

 

Dobro je znati

S obzirom na to da je mak bogat mastima moglo bi se reći da nije svejedno kako se prema njemu odnosimo.  Prvenstveno ga moramo držati na hladnom i suhom mjestu te paziti da ga potrošimo tijekom roka valjanosti.

Koji mak kupiti? Na tržištu možemo naći mak u zrnu kao i onaj mljeveni. Mljeveni je mak oštećen. Njegove su masti nezaštićene što ih čini podložnima oksidaciji i kvarenju. Najbolje je stoga kupiti mak u zrnu pa ga kući samljeti u mlincu za šećer ili kavu. Sigurna sam da vas tako neće razočarati.

Nadam se da ćete u ovim receptima uživati kao što to čini moja obitelj! Neka vam je u slast!

Više mojih recepata možete pronaći na profilu EatToSlim.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo