Domaće je domaće

Bez njih nema dobre juhe - ovo povrće štiti od raka, ali i potiče seksualni nagon

Koristimo li u pripremi juha obilje korjenastog povrća kojekakvi bujoni i umjetno sklepani dodaci jelima uopće nam ne trebaju.

 

E ova je prava bolesnička. Diže iz mrtvih, složili smo se jučer oko domaće kokošje juhe.

Kad ti imaš dobrog materijala, lako je napraviti dobro jelo, zna često reći moja majka. Što se juhe tiče, upravo je tako. Svaka čast gotovim juhama iz vrećice i njihovim milozvučnim imenima.

Neka govori što god tko hoće no istina je samo jedna; uz meso su za dobru domaću juhu neophodni pravi pravcati celer, peršin, luk i mrkva. Danas zato svoju kolumnu posvećujem upravo njihovom veličanstvu.    

 

CELER

Vjeruje se kako je celer jedna od najstarijih vrsta povrća. Pradomovina mu je Mediteran gdje se i danas najviše uzgaja. Od pamtivijeka se koristi kao ljekovita biljka. Njegovo blagotvorno djelovanje na organizam potvrđuju i znanstvena istraživanja. Celer je dokazano učinkovit protiv gljivica, visokog krvnog tlaka i povećane koncentracije masnoća u krvi.

Također pomaže mokrenje, doprinosi zdravlju jetre te obiluje komponentama protuupalnog, antioksidativnog i antikancerogenog djelovanja. Njegove aktivne tvari su u prvom redu kumarini, furokumarini, flavonoidi i fenoli.

Treba naglasiti kako su stabljike celera riznica cijelog niza mikronutrijenata poput karotenoida, magnezija, folata, vitamina C, kalija, magnezija, a tu su naravno i vlakna.   

 

Afrodizijak

Vjerovali ili ne, celer potiče seksualni nagon i slovi za afrodizijak. Istraživanja provedena na životinjama govore kako on pozitivno djeluje na hipotalamus, hipofizu i testise, doprinosi povećanju broja spermija te plodnosti mužjaka. I zato, drage moje domaćice, nemojte se obazirati na grimase svojih jačih polovica kada ugledaju povrće. Neka se zna tko je gazda u kuhinji. Ne trebaju oni znati sve naše gastro tajne. Neka celer bude uvijek u vašoj juhi.

 

MRKVA

Mrkva je prisutna u svakom kutu svijeta i dobrodošla je kod najrazličitijih dijeta; i kod proljeva i kod povišenih masnoća u krvi i kod gihta. Njezin najpoznatiji sastojak je beta-karoten, pouzdani zaštitar očiju. Čuva ih od štetnog djelovanja slobodnih radikala koji nastaju utjecajem sunčevih zraka, X-zraka i ultraljubičastog zračenja. Osim toga, karotenoidi iz mrkve imaju pozitivan utjecaj na kožu, imunitet i krvne žile. Prisutni su u njoj još vitamini C, E te neki vitamini iz B skupine. Od mineralnih tvari sadrži magnezij, kalij i kalcij.  

Bogata mikronutrijentima, fitokemikalijama i vlaknima, a siromašna energijom, mrkva je izvrsna pomoć kod mršavljenja. Od vlakana u mrkvi prevladavaju celuloza i pektin. Njihova prisutnost u obroku povećava viskoznost sadržaja hrane u želucu.

Na taj se način usporava njezin prolaz kroz želudac što doprinosi osjećaju sitosti. Sporiji dolazak hrane iz želuca u crijeva koči njezinu razgradnju. Na taj se način sprječava nagla doprema šećera u krv. Sporiji dotok šećera u krv doprinosi regulaciji njegove koncentracije. Osim toga, sitost se osjeća duže. Bez daljnjega, želimo li smršaviti ili održavati primjerenu tjelesnu masu, u svoj jelovnik svakodnevno moramo uvrstiti dovoljno vlaknaste hrane. U prilog tome govore rezultati znanstvenih istraživanja prema kojima se sitost osjeća čak i 4.5 sata nakon konzumiranja obroka bogatog vlaknima.

 

PERŠIN

U narodnoj se medicini peršin koristi za olakšavanje menstrualnih tegoba. Kod dojilja on potiče lučenje mlijeka. Korijen peršina sadrži karotenoide, vitamine B1, B2, B6, C te mineralne tvari poput kalija, magnezija i kalcija. Bogat je flavonoidom apigeninom antioksidativnog djelovanja. Znanstvena istraživanja govore u prilog njegovom antikancerogenom učinku. Također se pokazalo kako aktivne tvari peršina doprinose očuvanju zdravlja krvnih žila kod šećernih bolesnika.    

 

Lako ga je čuvati

Korijen peršina se može čuvati poprilično dugo vremena. Nakon vađenja iz zemlje, operite ga i dobro osušite. Na dno drvene kutije stavite čisti pijesak, na pijesak poredajte korijene peršina tako da ne dodiruju jedan drugoga. Po njima pospite red pijeska.

 

Možete peršin poredati u više redova no pijesak mora biti na vrhu. Ovako uskladišteni peršin možete držati na prozračnom mjestu pri temperaturi od – 1 do 1 ℃ i nekoliko mjeseci.

 

LUK

Osim u juhu luk stavljam u sva moguća variva i umake. Izuzetno je bogat flavonoidima koji smanjuju rizik za pojavu bolesti srca i nekih vrsta raka. Nadalje, pomaže izmokravanje, djeluje laksativno i ublažava astmatične tegobe. Doprinosi reguliranju koncentracije glukoze i masnoća u krvi.

 

Sačuvajmo ljekovitost luka

Ranije su domaćice u juhu stavljale pečeni luk (npr. pečen na ploči štednjaka). Ova se praksa u nekim domaćinstvima zadržala do danas. Šteta je peći luk jer se tako gube njegova antioksidativna svojstva. Juha će biti ukusna i kvalitetna i onda kada se u nju stavi sirovi luk. Može ga se eventualno lagano propirjati. Na ovaj se način čuvaju njegovi sastojci i vrijedne osobine.    

Što reći za kraj? Koristimo li u pripremi juha obilje korjenastog povrća kojekakvi bujoni i umjetno sklepani dodaci jelima uopće nam ne trebaju. Prirodno je ipak prirodno. Najzdravije i najukusnije. Neka vam je uslast.     

 

 

Više mojih recepata možete pronaći na profilu EatToSlim.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Možda će vas zanimati i ovo