Batat, nazivaju ga i slatki krumpir, škrobno je korjenasto povrće slatkastog okusa koje može uspijevati manje-više po cijelom svijetu. Različitih je veličina i boja - uključujući bijelu, narančastu i ljubičastu - te obiluje vitaminima, mineralima, antioksidantima i vlaknima. U 200 grama batata pečenog u kori bit će 41 gram ugljikohidrata, 4 grama proteina i samo 0,3 grama masnoća, uz nevelikih 180 kalorija.
Vrhunski izvor vitamina A
Najviše se ističe po sadržaju vitamina A, pa u navedenoj količini sadrži čak 769 posto preporučenih dnevnih vrijednosti! Prvenstveno je prisutan u obliku beta-karotena, biljnog pigmenta koji je prekursor vitamina A, a njegov se višak sigurno izlučuje iz organizma. Slijede vitamin C (65 posto preporučenih dnevnih vrijednosti), viramin B6 (29 posto), B5 (18 posto) i B3 (15 posto), mangan (50 posto), kalij (27 posto), bakar (16 posto preporučenih dnevnih vrijednosti). Batati su, posebno narančasti i ljubičasti, bogati i antioksidantima koji štite tijelo do djelovanja slobodnih radikala, nestabilnih molekula koje mogu oštetiti DNK i pokrenuti upalu, što se povezuje s kroničnim bolestima, kao što su tumori ili srčane bolesti, ali i preuranjenim starenjem.
Topiva i netopiva vlakna
Vlakna i antioksidanti iz batata pogoduju zdravlju crijeva. Sadrži i topiva i netopiva vlakna. Određeni tip topivih vlakana - viskozna (ljepljiva) - apsorbiraju vodu i omekšavaju stolicu. S druge strane, netopiva vlakna ne apsorbiraju vodu i dodaju obujam stolici.
Neka vlakna, topiva i netopiva, pod utjecajem bakterija u crijevima mogu fermentirati te stvoriti kratkolančane masne kiseline koje su gorivo za stanice sluznice u crijevima, jer ih održavaju zdravima i jakima. Prehrana koja sadrži 20 do 35 grama vlakana na dan povezana je s nižim rizikom za obolijevanje od raka debelog crijeva i boljom pokretljivošću crijeva.
I antioksidanti imaju svoju ulogu u zdravlju crijeva. Laboratorijska studija je pokazala da antioksidanti iz ljubičastog batata potiču razvoj bakterija dobrih za zdravlje crijeva, uključujući sojeve Bifidobacterium i Lactobacillus. Veće njihove količine u crijevima povezuju se s manjim rizikom za pojavu sindroma iritabilnog crijeva i infektivnih proljeva.
Za bolji vid i pamćenje
Beta-karoten, pigment zaslužan za narančastu boju povrća i voća, moćan je antioksidant koji se u tijelu pretvara u vitamin A, važan za formiranje receptora za detektiranje svjetla u očima. Antocijanini, pigmenti koji povrću i voću daju tamnocrvenu i ljubičastu boju, mogu pomoći u zaštiti stanica oka od oštećenja, pokazala su laboratorijska istraživanja. Jedenje ljubičastog batata može povoljno djelovati i na moždane funkcije. Antocijanini mogu zaštititi mozak tako što smanjuju upalu i sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala, pokazuju studije na životinjama. Davanje ekstrakta ljubičastog batata miševima povećalo je njihovu sposobnost učenja i pamćenja. Općenito se ljudska prehrana bogata voćem i povrćem, tj. antioksidantima, povezuje s 13 posto nižim rizikom za mentalno propadanje i dementnost.
Podrška imunitetu
Narančasti batat, kao što smo naveli, obiluje beta-karotenom, prekursorom vitamina A. Niske razine ovog vitamina u krvi povezuju se sa smanjenim imunitetom. Ključan je i za održavanje zdravih sluznica, osobito onih u crijevima.
Zdrava crijeva izvanredno su važan dio imunosnog sustava, jer upravo se u njima tijelo susreće s mnogim potencijalnim patogenima. Studije pokazuju da manjak vitamina A utječe na povećanje upale u crijevima te snižava sposobnost imunosnog sustava da pravilno odgovori na moguće prijetnje. Redovita konzumacija batata pomaže održavanju poželjne razine vitamina A u organizmu.
Antioksidanti iz batata mogu pružiti pomoć i protiv nekih tipova raka. Laboratorijska istraživanja su pokazala da antocijanini mogu usporiti rast stanica tumora mokraćnog mjehura, debelog crijeva, želuca i dojke. Miševi u čijoj je prehrani bilo puno ljubičastog batata imali su niže stope rane faze raka debelog crijeva, što sugerira da bi antocijanini mogli imati protektivan učinak. I ljuske ljubičastog i narančastog batata sadrže sastojke s antikancerogenim svojstvima.
Batat vrlo lako može postati česta namirnica na vašem jelovniku. Kao i krumpir, možete ga kuhati, peći, pržiti, pripremati ga u varivima, juhama, složencima..., u slanim i slatkim jelima. Napravite pire, usitnjenog ispecite s lukom, napravite čips... Kuhanjem se u određenoj mjeri smanjuje količina beta-karotena u batatu, no zadržat će se oko 70 posto tog nutrijenta.