UTJECAJ NA ZDRAVLJE

Udarac na jetru i bubrege - s ovim modernim dijetama treba biti itekako oprezan

Zanimljivo je da se u svim dijetama prožima misao 'nema zabranjenih namirnica', a kod malo detaljnije analize samih jelovnika nigdje ne pronalazimo kruh, tjesteninu i krumpir, a nema ni mahunarki i voća, osim vrlo nisko kalorijskog bobičastog voća.

 

U posljednje vrijeme postalo je nezaobilazno čitati tekstove o najnovijim trendovima u prehrani. Razni režimi, dijete i pristupi prehrani zauzeli su svoju čvrstu poziciju u svim aspektima života, kako u gradskim tako i u manjim sredinama. Asortiman hrane u prodavaonicama sve je veći, kao i način pripreme i razne kombinacije hrane u restoranima, čak i menzama. Sve to je posljedica raznih verzija što boljeg načina prehrane s ciljem redukcije tjelesne težine i unapređenja zdravlja.

Društvo je sve više zdravstveno ugroženo i pogođeno raznim malignim oboljenjima i nejasnim autoimunim reakcijama, kao i bolestima izazvanima prekomjernom tjelesnom težinom. Budući da je klasičan medicinski pristup tretiranja svega navedenog baziran isključivo na uklanjanju simptoma pomoću raznih protuupalnih lijekova iz grupe kortikosteroida, sasvim je logično da je društvo odlučilo samo potražiti uzroke i pokušati promijeniti stvari na bolje.


Liposukcijska dijeta

Promjena u prehrani je nužna kao i želja čovjeka da sam sebi pomogne. Dijete i režimi koji se nude kao instant rješenja za redukcije tjelesne težine i unapređenje zdravlja rastu iz dana u dan. Tek oštro oko može uvidjeti da između svih njih postoje male ili uopće ne postoje razlike. U svim dijetama značajno je smanjen unos energetski guste hrane poput kruha, tjestenine, riže, slatkiša, sokova i grickalica. Negdje se to zove Keto dijeta, negdje LCHF, a negdje Fast ili Alternate day dijeta. Postoji čak i liposukcijska dijeta čije ime upućuje da se takvim načinom prehrane vrši smanjenje masnog tkiva.

Zanimljivo je da se u svim dijetama prožima misao 'nema zabranjenih namirnica', a kod malo detaljnije analize samih jelovnika nigdje ne pronalazimo kruh, tjesteninu i krumpir, a nema ni mahunarki i voća, osim vrlo nisko kalorijskog bobičastog voća. Povrća ima malo, i to uglavnom onog zelenolisnog koji je energijski rijedak. Analizom svega uočava se da je kod svih dijeta i preporuka ostvaren vrlo veliki energetski deficit u odnosu na polazišno prehrambeno ponašanje konzumenta tih informacija, a zapravo sve ono što je ukusno i fino je zabranjeno. Daleko je to od prve teze 'sve se smije, ništa nije zabranjeno'.

 

Većina tih dijeta je zapravo bezopasna, barem što se metaboličkog i fiziološkog zdravlja. Najmanje su opasne baš zato što su neodržive. Rijetko tko može pratiti takve upute više od nekoliko mjeseci, a u praksi se to svodi na nekoliko tjedana. Međutim, među njima se ističe nekoliko njih koje su relativno održive, i to upravo one koje su najmanje bezazlene. To su dijete s vrlo malim i malim unosom ugljikohidrata. Postoji više razloga zašto prehrana bazirana na mesu i hrani životinjskog podrijetla koja promovira primjenu mesnih prerađevina i prerađevina općenito nije baš najsigurniji izbor. Jedan od osnovnih razloga je što korisnik dijete bilo kojeg tipa najčešće nije zdrava osoba, ili je netko s viškom masnog tkiva, ili je već došlo do zdravstvenih komplikacija. Takvo inicijalno stanje je okidač za napredne oblike tih bolesti ili pak za pokretanje novih. Smanjen unos minerala, vitamina i fotoaktivnih tvari stvara ozbiljne nedostatke bitnih sastojaka koji su u službi promocije i unapređenja zdravlja, a za takvu osobu to je iznimno riskantno.

Ovim prehrambenim izborima povećava se unos vrlo složenih masnoća koje imaju ozbiljne poteškoće za zdravlje krvožilnog sustava. Osim zasićenih masnoća povećan je i unos proteina što dodatno 'zapošljava' i jetru i već prezaposlene bubrege prekomjerno teške osobe što nikako nije dobro. Ovaj tip dijete prebacuje naše tijelo u alternativni modul rada pri kojem se kao osnovna energetska valuta ne troši glukoza nego produkti razgradnje masnog tkiva, a to su keto tijela.


Alternate day dijeta

Ostali režimi poput liposukcijske dijete su više-manje bazirani na istim prehrambenim smjernicama s tim da je efekt ovih dijeta u smislu redukcije tjelesne težine još bolji. Efekt se pojačava primjenom napitaka umjesto nekih obroka u danu koji su energetski kontrolirani pa se tako bolje ostvaruje potreban energetski deficit u odnosu na onaj koji se postiže samo kroz smjernice.

Alternate day dijeta kombinira ove dvije. Po izboru hrane je jednaka iako jako naglašava da se baš sve može jesti, ali svaki drugi dan se značajno smanjuje energetski unos na 500 - 600 kcal. U nekim verzijama svako drugi dan se u cijelosti posti. Sve to nije dobro za probavne organe ni žlijezde. Nažalost, ne vidimo, ne boli i ne osjećamo pa nije ni opasno, to je najčešće ono što mislimo. Naši organi najbolje i najsvježije rade u sustavu, u redu i ritmu. Hormoni se upravo tako i izlučuju. Radit će oni i u neredu, ali to su sve ekstremni uvjeti prilikom kojih nastaju male, ali dovoljno velike štete čije ćemo posljedice kad-tad osjetiti. Ako ništa drugo shvatit ćemo da smo u odnosu na neke druge prerano ostarjeli, da nam koža nije baš kakva je bila i slične sitnice. Sve su to signali koje nećemo povezati s ovim modelima prehrambenog ponašanja, a itekako imaju veze.


Revolucija u prehrani

Što je najvažnije i najmanje isticano kao negativna posljedica bilo kakve dijete? Korištenjem nekog obrasca ponašanja u prehrani koji stalno zabranjuje i ograničava stvara se potpuno pogrešna slika o hrani i uzimanju obroka. Kod emocionalno i fizički zrelih ljudi dokazano izaziva ortoreksiju (stanje tijekom kojega je osoba patološki usmjerena na zdravu prehranu), a kod mladih nažalost i značajno teže posljedice. To ne znači da maloj djeci ne smijemo braniti slatkiše, sokove i grickalice. Dapače, baš na njima treba započeti s revolucijom u prehrani.

Kada od rane dječje dobi usvoje da je to kategorija koja je nepoželjna, baš kao alkohol i cigarete, lakše će s vremenom shvatiti što se od njih traži. Velika razlika između ova dva slučaja je što se u prvom nelegitimno ograničava unos hrane, a u drugom potpuno legitimno ograničava unos prerađevina visoke energetske gustoće i nikakve nutritivne vrijednosti.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo