SVJETSKI DAN DEBLJINE

U Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima višak kilograma ili je pretila

U sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa u našoj zemlji može se povezati s padom očekivanog trajanja života od čak 3,5 godine

Svjetski dan debljine obilježava se sutra, 4. ožujka. Korijeni debljine mnogo su dublji i kompleksniji od onog što vidimo na prvi pogled. Prema posljednjim istraživanjima u Hrvatskoj se u sljedećih 30 godina prekomjerna tjelesna masa može povezati s padom očekivanog trajanja života od čak tri i pol godine.

Debljina je jedna od najvećih javnozdravstvenih briga 21. stoljeća, to je kronična bolest koju na globalnoj razini ima 650 milijuna odraslih osoba. Prema posljednjim rezultatima Europske zdravstvene ankete (EHIS), u Hrvatskoj svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.

Povodom Svjetskog dana debljine, tim HZJZ-ovog projekta „Živjeti zdravo“ naglašava činjenicu da su uzroci debljine različiti i mnogo kompleksniji od loših prehrambenih navika i neredovite tjelesne aktivnosti te da debljina nije isključivo osobna odgovornost, već da na nju utječu brojni okolišni čimbenici. Kao i u mnogim drugim zemljama EU, učestalost debljine ni u Hrvatskoj nije imuna na društveno-gospodarske nejednakosti.

 

Debljina u Europi

- Debljina je logičan odgovor na trenutne društvene uvjete. Zdravi izbori često nisu i lakši, pa je potrebno raditi na stvaranju okruženja u kojem je jednostavnije napraviti zdrav izbor i usvojiti zdrave navike - rekla je doc. dr.sc. Sanja Musić Milanović, spec. epidemiologije, voditeljica Službe za promicanje zdravlja HZJZ-a i voditeljica projekta „Živjeti zdravo“.

Objasnila je da su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti: kardiovaskularne bolesti, šećerne bolesti tipa 2, KOPB-a, nekih sijela tumora te mentalnih poremećaja.

 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, rasprostranjenost debljine se u europskim državama od 1980-ih utrostručila. Posebno zabrinjava činjenica da 75 posto Europljana koji su pretili toga uopće nisu svjesni, kao i podatak da jedan od pet ne poduzima nikakve mjere za liječenje debljine. U Hrvatskoj među odraslim muškarcima imamo najveću stopu debljine u EU, no dobra vijest je da udio žena s debljinom pada.

 

 

I osmogodišnjaci su pretili

Posebno treba naglasiti da se debljina javlja u sve ranijoj životnoj dobi - svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima problema s prekomjernom tjelesnom masom, pokazuju podaci Europske inicijative praćenja debljine u djece za Hrvatsku iz 2015. godine. Trideset posto škola uključenih u ovo istraživanje nema školsku kuhinju kao dio školske infrastrukture, a njih 9,1 posto ima automate s prehrambenim proizvodima, iako oni uglavnom nude slatke i slane grickalice bogate rafiniranim šećerima, transmasnim kiselinama i većim količinama kuhinjske soli. Velik broj škola u Hrvatskoj nema sportsku dvoranu.

- Kroz Nacionalni program „Živjeti zdravo“ želimo pozitivno djelovati na zdravlje populacije mijenjajući uvjete u našoj okolini – rekla je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović. - Nastojimo u školama ostvariti poticajne uvjete za razvoj zdravih životnih navika, osigurati mogućnosti za svakodnevnu tjelesnu aktivnost i provođenje vremena u parkovima, olakšati odabir zdravih namirnica i potaknuti tvrtke da promiču zdrave životne odabire svojih djelatnika.

Projekt „Živjeti zdravo“ možete pratiti na Facebook i Instagram stranicama.

Svidio vam se ovaj članak? Prijavite se na Živim.hr newsletter i ne propustite slične priče!

Please don't insert text in the box below!

Možda će vas zanimati i ovo